Ima dovoljno vremena prije idućih parlamentarnih izbora i za reformu izbornog sustava, a pogotovo za jednostavnije intervencije, kao što je uvođenje preferencijalnih glasova – konsenzus je to stručnjaka koji su se danas okupili u Hrvatskom saboru na Okruglom stolu Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada. Cilj okruglog stola bio je otvaranje javne rasprave o mogućnostima i potrebama izmjene izbornog zakonodavstva.
Na okruglom stolu su uz predstavnike laburista sudjelovali i Peđa Grbin (SDP) predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić, te profesori dr.sc. Robert Podolnjak , dr. sc. Sanja Barić, dr. sc. Ivan Rimac, te dr. sc. Berto Šalaj. Iako je bilo najavljeno sudjelovanje i ministra uprave Arsena Bauka, on se ispričao.
Peđa Grbin u ovom je slučaju mišljenja da svaka promjena zakona mora doći kroz dijalog i konsenzus, a ne većinskom voljom građana. Naveo je primjer Novog Zelanda gdje je proces rasprave, izglasavanja i stupanja na snagu novog izbornog zakona trajao 9 godina.
Grbin se ipak složio da u Hrvatskoj postoji nejednakost u biračkom pravu u izbornim jedinicama, te da se „treba razmisliti o uvođenju preferencijalnih glasova“. Osobno nije za otvorene liste jer kaže da će tek tada političke stranke na njih stavljati poslušnike, a boji se i „estradizacije“ politike. Zaključio je da promjene izbornog sustava nisu realne ni 2015., ni 2019. Te je više puta naglasio da je važna stabilnost vlasti.
Postojeći izborni sustav je ogromna politička manipulacija
„Postojeći izborni sustav je ogromna politička manipulacija, politički inženjering, gotovo u svim dimenzijama“, rekao je profesor Podolnjak koji godinama govori, piše i upozorava na probleme izbornog sustava.
„Ono što je najgore u našem izbornom sustavu je što smo na izborima 2011. s jednom umjetnom većinom dobivenom u parlamentu – umjetnom jer su na izborima dobili 40% glasova birača – dobili parlamentarnu većinu sa 56% mandata. To nije razmjerni izborni sustav, to nije pravično predstavništvo i to nije demokratično. I na tom testu pada izborni sustav kao razmjerni. Mi ga ne možemo zvati razmjernim izbornim sustavom kad on proizvodi takav učinak. To je učinak koji se proizvodi u engleskom većinskom sustavu.“, upozorio je prof. Podolnjak.
Ovakav sustav doveo je do „strahovitog propadanja glasova hrvatskih birača na izborima 2011. godine“. Postotak propalih glasova je toliko velik da ljudi i ne vjeruju da je brojka točna. Radi se o 25,7% glasova, tj. 606 356 glasova hrvatskih građana na izborima 2011. je završio u košu za smeće (od 2 353 465 važećih glasova). Svaki četvrti građanin koji je došao glasovati na izborima je glasovao za neku političku opciju koja na kraju nije predstavljena u Hrvatskom saboru. Ovo je katastrofalan podatak, koji pokazuje da nešto nije uredu s izbornim sustavom.
Za usporedbu je prof. Podolnjak rekao kako je Njemačka na zadnjim parlamentarnim izborima, po prvi puta, imala 15% takvih propalih glasova. Iako je ta brojka puno manja nego u Hrvatskoj u Njemačkoj je istoga trenutka počela velika rasprava o tome je li sustav takav kakav je, s takvim izbornim pravilima u skladu s njemačkim Ustavom, jer je 15% njemačkih građana ostalo bez predstavnika u parlamentu. Tako da će što se tiče izbornog praga za parlamentarne izbore u Njemačkoj – o tome će njemački Ustavni sud tek odlučivati.
Ima vremena za promjene izbornog sustava prije idućih izbora
Iako bi se, kaže Podolnjak, o lošim stranama našeg izbornog sustava moglo govoriti danima, pitanje je što bi se moglo sada učiniti. Izvješće Ustavnog suda iz 2010. godine daje smjernice u tom pogledu. Prema njima, krajnji rok za donošenje izbornog zakonodavstva je 20. veljače 2015., jer je istek mandata 22. prosinca 2015.
S konstatacijom da je vremena dovoljno složili su se svi prisutni stručnjaci. Jednako kao što su izrazili sumnju u postojanje političke volje da se to i učini.
Prema tome vremena bi bilo dovoljno. Nije sporno može li se vremenski provesti kvalitetna rasprava oko uvođenja preferencijalnih glasova. Nije to moj omiljeni izborni sustav, ali to je najmanja reforma koja bi išla u dobrom smjeru. Koja se može provesti, za koju bi bili spremni hrvatski građani jer su testirali taj oblik glasovanja. Veliki postotak hrvatskih građana je razumio taj izborni sustav i koristio je preferencijalno glasovanje. Nema nikakvog opravdanja da se ne učini iskorak barem u tom dijelu – da se hrvatskim građanima omogući da glasuju za osobe s imenom i prezimenom, rekao je profesor Podolnjak.
15 od 28 zemalja EU ima neka od načela izbornog sustava u Ustavu
Profesor Podolnjak se založio za unošenje u Ustav temeljnih načela izbornog sustava. 15 od 28 zemalja EU ima neka od načela izbornog sustava u Ustavu, pri čemu je Švedska najdetaljnija.
Također, Podolnjak je rekao da je on već prije dvije godine nakon što je shvatio da političke volje nema, predložio građansku ustavotvornu inicijativu, da se konstitucionaliziraju ta temeljna načela.
Za Milanovića ne staviti Piculu na listu bi bio samoubilački potez
Profesor Šalaj ustvrdio je da za reformu jednostavno ne postoji politička volja, i da se neki opravdavaju s time da nema vremena, oni iskreniji kažu da takve reforme ne pogoduju dvjema velikim političkim strankama. Zato je mišljenja da do tih reformi neće doći bez velikog društvenog pritiska i građanskog angažmana.
Istaknuo je da je cijena stabilnosti sadašnjeg političkog modela upravo pravednost i reprezentativnost, te da s vremenom ova praksa umanjuje legitimnost izabrane vlasti. Šalaj se nije složio s Grbinom da bi preferencijsko glasovanje dovelo samo podobne na liste, jer rekao je: „Za Milanovića bi bio samoubilački potez ne staviti Piculu na listu“. Isto tako, odbacio je i drugi Grbinov prigovor, jer smo kaže „estradizaciju politike već imali i sa zatvorenim blokiranim listama“.
12 godina rasprava o izbornom sustavu
Profesor Rimac rekao je kako već 12 godina raspravljamo o različitim izbornim sustavima, otprilike pred svake izbore, a da kasnije ta rasprava utihne. Konstatirao je da postojeći izborni sustav ima cijeli niz nakaradnih rješenja koja unose niz poteškoća u naš politički sustav.
Rimac je posebno stavio naglasak na nepravednost koja se dogodila pri izborima u Europski parlament gdje su bili kandidirani ljudi koji nisu imali nikakvu namjeru ući u EP, te su svoje mjesto kasnije dodijelili nekome drugome sa svoje liste. Kao učinkoviti lijek predložio je da se mandat takvih zastupnika koji odustanu da zastupniku s najviše osvojenih preferencijskih glasova – bez obzira na kojoj se listi taj zastupnik kandidirao.
Profesorica Sanja Barić rekla je da postoje brojne mogućnosti reforme izbornog zakona ali da treba biti realan i učiniti ono što je moguće sada. Ne vidi razloga da se u hrvatski, razmjeran, izborni sustav ne uvede preferencijalno glasovanje.
Podsjećamo Građanska inicijativa „U ime obitelji“ najavila je da će od 21. rujna do 5. listopada skupljati potpise za referendum kojim bi se u Ustav RH unijela neka načela izbornog sustava (kao preferencijalno glasovanje, elektroničko i dopisno glasovanje), a u svrhu demokratizacije izbornog procesa i pravednije zastupljenosti građana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa