Za iznošenje šute s tavana na “gradilišno odlagalište”, odnosno ispred haustora, traži se 1800 kuna, to jest 360 po kubnom metru. Utovar i odvoz te iste šute stoje 3720 kuna, a nabava, dostava i postavljanje letava i crijepa 7260.
Ne može doći k sebi predstavnica suvlasnika zgrade u Gundulićevoj ulici Maria Vuksanić dok čita troškovnik sanacije četiriju dimnjaka koji je dobila od građevinske tvrtke. Dakle, samo sanacije, bez ugradnje kondenzacijskih bojlera koji bi stajali 15.000 kuna po stanu. A kod konačnog salda, koji je koju stotinu manje od 60.000 kuna, postaje šokirana.
“A ovo nije ništa drugo nego pokušaj deranja”
“Ovdje govorimo samo o radovima. Dobila sam od druge tvrtke i ponudu za projektiranje, i to na 24.000 kuna s PDV-om. Što je sumanuto, s obzirom na to da je ranije za projekt fasade na cijeloj zgradi troškovnik bio 16.000 kuna” objašnjava za Večernji list stanovnica Gundulićeve. Dobro je, ističe, informirana o kretanju cijena jer kao posrednik za nekretnine stanove u centru Zagreba prodaje već 15 godina pa poznaje njihovu statiku i infrastrukturu.
“A ovo nije ništa drugo nego pokušaj deranja”, ogorčena je Maria Vuksanić. Njezina susjeda Vihora Manasijević pokazuje štetu od potresa. Dijela krova nema pa je preko rupe stavljena plastična folija, a dva zabatna zida trebat će rušiti i sagraditi nove. Očekuju da će ih sanacija stajati oko 120.000 kuna, odnosno oko 400 kn po kvadratu. Plus, dakako, projektiranje.
“I to ćemo morati nekako platiti, vjerojatno ćemo dignuti kredit”, kaže stanarka zgrade.
Ministarstvo sanaciju dimnjaka i kupnju kondenzacijskih bojlera sufinancira s 20.000 kuna po stanu
Da ima nabijanja cijena svjesni su, čini se, i u Ministarstvu graditeljstva, u kojemu su odlučili da će sanaciju dimnjaka i kupnju kondenzacijskih bojlera sufinancirati s 20.000 kuna po stanu, procjenjujući da je to prihvatljiv iznos čijim definiranjem, kažu, žele zaštititi stradale od onih koji bi htjeli brzo zaraditi na tuđoj nesreći.
I iz Hrvatske gospodarske komore nakon sastanka s ministrom Predragom Štromarom poručili su da, uz to što potiču da se u obnovi koristi domaće, vjeruju da će se s izvođačima postići konsenzus oko cijena kako bi stradali plaćali realan ceh. No, nerijetki od njih, posebice oni koji obnavljaju domove u centru grada, zazivaju i to da troškovnike “pročešljaju” kontrole.
“Građevinska inspekcija nadzire primjenu Zakona o gradnji. Kontroliraju se pritom aktivnosti građenja i formiranje cijena nije u domeni nadzora. Naše inspekcije, usto, ne nadziru odnose subjekata koji nastaju sklapanjem ugovora o građevinskim radovima, na koje se također ne primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača. Stoga oni koji smatraju da su im povrijeđena prava zaštitu mogu potražiti pred nadležnim sudom. Formiranje cijena za radove poput sanacije dimnjaka, krovišta i zidova, pak, nije regulirano važećim propisima”, odgovaraju u Državnom inspektoratu.
