Zakon o obnovi Zagreba od potresa kojega je predložila Plenkovićeva vlada, poslan je u drugo čitanje, dobivši potporu 105 zastupnika, 28 ih je bilo suzdržanih i samo 1 protiv.
Prema viđenim rezultatima glasanja u sabornici suzdržani glasovi pripadaju zastupnicama i zastupnicima Mosta, platforme Možemo!, Domovinskog pokreta, Stranke s Imenom i Prezimenom, GLAS-a i Pametnog, dok je protiv bio Dario Zurovec iz Fokusa, prenio je Večernji list.
Donošenje Zakona očekuje se početkom rujna.
Konstrukcijska obnova zgrada financirala bi se iz proračuna države, Grada Zagreba, županija, gradova i općina, sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika, te sredstvima iz drugih izvora.
Obnova u omjerima 60%-20%-20%
Sufinanciranje konstrukcijske obnove privatnih zgrada predviđeno je u omjeru 60 posto država, po 20 jedinice lokalne samouprave i vlasnici, odnosno suvlasnici.
Podsjetimo, zastupnik Domovinskog pokreta dr. sc. Zlatko Hasanbegović u raspravi o ovom zakonu upozorio je da Zakon ne predviđa obvezu cjelovite obnove, već samo obnovu do zgrada do potresne otpornosti koju su imale prije potresa, što znači da bi ih još jedan jednako tako snažan potres mogao ponovno uništiti.
“Naime, u preambuli zakonskog prijedloga predlagatelj nas pučava da potresi pripadaju grupi prirodnih opasnosti koje su, što nismo znali, „u potpunosti nepredvidivi i po vjerojatnosti i po intenzitetu, a potom citiram “Zakon predviđa izradu projekata obnove zgrade koji mora biti izrađen tako da zgrada nakon obnove ispunjava temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost najmanje u jednakoj mjeri kao prije obnove“.
To prevedeno s meta jezika ne znači zakonsku obvezu cjelovite obnove već krpanje zgrada do potresne otpornosti koje su imale prije potresa, a koja bi se potom kod prvog sljedećeg potresa iste jačine urušile naravno s istim posljedicama.
Umjesto da se pojačanje mehaničke otpornost i stabilnosti i pojačanjem konstrukcije propiše kao zakonska obveza, a ne tek kao mogućnost, prevedeno s inženjersko-projektantskog metajezika, oštećenom vlasniku-laiku (oštećeni znaju o čemu govorim) država i grad bi velikodušno, o tome, ključnom pitanju financiranja nešto kasnije, s osamdeset posto i u nejasnom roku, sufinancirao tek primjerice zidanje opeke na srušenom nekonstrukcijskom zabatnom zidu bez obveze dodatnog učvršćivanja običnim betonskim nadvojem jer to naravno prelazi razinu mehaničke otpornosti i stabilnosti prije samoga potresa.” – istaknuo je dr. sc. Hasanbegović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa