Saborski Odbor za zakonodavstvo u utorak poslijepodne u trećem je pokušaju uspio skupiti kvorum za izglasavanje Mostovih “jamstava”, a većinom su glasova tako prihvaćeni prijedlozi izmjena izbornih zakona, koji predviđaju proširenje zabrane kandidirana za pravomoćno osuđene za neka kaznena djela.
S mogućnošću zaokruživanja tri preferencijska glasa na izbornim listama, Miroslav Šimić iz Mosta drži da se time “smanjuje prostor predsjednicima stranaka da svojim odabirom utječu na to tko će ući u parlament”.
Uvođenje tri preferencijska glasa umjesto sadašnjeg jednog previđeno je samo za parlamentarne izbore, no Šimić u ime Mosta kazao je kako im je prihvatljivo da se preferencijsko glasovanje omogući i na lokalnim izborima, ali i ocijenio kako je to vrlo zahtjevan posao te kako se za to traži najbolji model.
Ivan Kovačić, novi ministar uprave i potpredsjednik Vlade, pojasnio je u čemu je problem s uvođenjem preferencijskih glasova za lokalne izbore.
“Problem je jedino tehničke prirode, u izvođenju izbora, a ne u tome može li DIP obraditi te podatke. Problem je kada imate liste u velikim gradovima jer ćete dobiti lancune veličine ovog stola”, odgovorio je Kovačić, na primjedbu SDP-ovog Tomislava Sauche koji je primijetio da je DIP preferencijske glasove na parlamentarnim izborima obradio u jednoj noći, dodajući da je pitanje žele li doista to uvesti ili ne ili su im opet krive stručne službe.
Povećanje broja preferencijskih glasova povećava neposrednost kod odlučivanja i daje slobodu biračima, a i kompetititvnost kod kandidata.
Isto tako povećanje broja preferencijskih glasova moglo bi dodatno potaknuti građane i na izlazak na izbore – čime bi izabrana vlast bila legitimnija.
“Da bismo dobili vodstvo kakvo nam treba, očito nam treba i promjena izbornog sustava”, izjavio je prije rujanskih izbora za Narod.hr predsjednik stranke Projekt Domovina, odvjetnik Krešimir Planinić.
Zašto most nije uvjetovao stvarne promjene izbornog sustava iako u svojim redovima imaju ustavnopravnog stručnjaka Roberta Podoljnjaka?
Ustavnopravni stručnjak prof. Robert Podolnjak koji je sudjelovao u izradi pitanja za referendum o izbornom sustavu po prijedlogu građanske inicijative U ime obitelji, donedavni je potpredsjednik Sabora i aktivni zastupnik Mosta, stranke koja sada predlaže djelomične izmjene izbornih zakona.
Podsjetimo, želja za pravednijim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem bez cenzusa, motivirala je preko 380.000 birača da daju svoj potpis za referendum o izbornom sustavu po prijedlogu građanske inicijative U ime obitelji.
Profesor Robert Podolnjak na primjeru izbora za Europski parlament pojasnio je što smo dobili djelomičnim izmjenama, te da hrvatski birači na izboru za Europski parlament nisu zapravo izabrali kandidate preferencijalnim glasovanjem.
“Iskustvo izbora za Europski parlament u Hrvatskoj pokazalo je da pri izboru 12 zastupnika 2013. nijedan nije izabran zahvaljujući upravo preferencijskim glasovima, jer i oni koji su dobili veći postotak tih glasova bili bi izabrani zbog redoslijeda na listi. Na izborima 2014. samo jedan zastupnik od 11 (Tonino Picula) izvorno je izabran zbog broja preferencijskih glasova, kao 5. na listi, a Kukuriku koalicija dobila je 4 zastupnička mandata. No, treba također imati u vidu da je prvi na listi, Neven Mimica imenovan za povjerenika Europske komisije pa bi slijedom toga Tonino Picula ipak ušao kao prvi neizabrani na listi i da nije dobio nijedan preferencijski glas”, objasnio je.
“Građanima se naoko može činiti da su svi modeli preferencijskog glasovanja koji se nude slični i da će imati slični učinak. Građani su u referendumskoj inicijativi udruge ‘U ime obitelji’ potpisali za sustav preferencijskog glasovanja s tri glasa i bez ikakvog praga uvažavanja preferencijskih glasova, što bi značilo da će svi zastupnici biti izabrani samo temeljem tih glasova. Tu volju građana trebalo bi poštivati”, upozorio je Podolnjak za Narod.hr prije dvije godine.
Podolnjak je također napomenuo kako su kod preferencijskog glasovanja za kandidate na nekoj kandidacijskoj listi važna tri elementa – broj kandidata na listi, broj preferencijskih glasova te eventualno postojanje određenog praga uvažavanja tih glasova, tj. zahtjev da kandidat dobije određeni najmanji postotak glasova u odnosu na sve glasove date za listu kako bi se uvažavali preferencijski glasovi koje je dobio.
Promjena izbornog sustava preduvjet je demokratizacije Republike Hrvatske
Građanska inicijativa U ime obitelji zbog navedenih nelogičnosti tražila je referendum o izborima te je za to prikupila više od 380 tisuća potpisa, što je iznosilo više od 10 posto biračkog tijela, no osporili su ga SDP-ov ministar Bauk i Ustavni sud RH tvrdeći da se za referendumsku inicijativu “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” trebalo osigurati 10 posto od 4,1 milijuna birača premda u Hrvatskoj ima prebivalište 3,5 milijuna punoljetnih osoba.
Iako zahvaljujući tumačenjima ministra Bauka referendum nije uspio, potpisi više od 380 tisuća birača dali su jasan signal parlamentarnim strankama kako građani nisu zadovoljni postojećim izbornim sustavom te kako je nužno ojačati njihov utjecaj na političko odlučivanje.
Paralelno s prikupljanjem potpisa za referendumsku inicijativu, u saborsku proceduru pristizali su prijedlozi izmjena Izbornog zakona te Zakona o izbornim jedinicama, koji su u veljači 2015. rezultirali izmjenama daleko blažim od onih koje je predlagala udruga U ime obitelji.
U ime obitelji predlagala je načela za demokratizaciju izbornog sustava:
1.) mogućnost davanja tri preferencijska glasa bez cenzusa
2.) smanjenje izbornog praga s pet na tri posto
3.) biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača
4.) mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem
5.) ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama
6.) izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb
7.) prikupljanje minimalno 3000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te
8.) zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
Na temelju loše uređenog Registra birača Ustavni sud presudio je da više od 380.000 potpisa građana nije dovoljno za održavanje referenduma iako ta brojka premašuje 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Građanska inicijativa U ime obitelji podnijela je tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog opstrukcija s brojem birača i onemogućavanja postavljanja štandova u gradu Splitu i Karlovcu.
Što se promijenilo nakon parlamentarnih izbora 2015.?
HDZ i SDP u koalicijskom smislu nisu dobile puno, ali su zato stranke koje su ušle u Sabor pod njihovim skutima (posebno je to izraženo u SDP-ovom slučaju) dobile daleko iznad vlastitih stranačkih preferencija, odnosno, prema trenutačnim izbornim pravilima, stranke koje imaju jedan ili dva posto glasova, pa čak i manje, ulaze u vrh politike, neke u Sabor, neke su 2015. ušle i u izvršnu vlast.
Tekst se nastavlja ispod oglasa