U petak završava jednomjesečna javna rasprava o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje ministar zdravlja Siniša Varga planira uputiti u hitnu proceduru, kako bi ih Hrvatski sabor mogao izglasati prije ljetne stanke.
Nakon završene javne rasprave o izmjenama zakona bi se prvo trebali izjasniti socijalni partneri u Gospodarsko-socijalnom vijeću, a zatim bi ih početkom srpnja trebala prihvatiti Vlada, kako bi nakon toga mogli biti uvršteni u dnevni red Sabora, koji prema ustavnom roku svoj rad završava 15. srpnja.
Upravo je hitnost izmjena dvaju ključnih zdravstvenih zakona, kojima se zadire u čak 150 članaka koji uređuju pravo za zdravstvenu zaštitu građana, bila jedna od glavnih zamjerki upućenih Vargi tijekom javne rasprave.
Udruge pacijenata i sindikati, kao i neke političke stranke, optužili su ga da “na mala vrata” namjerava privatizirati javni zdravstveni sustav te izbrisati jasne granice između javnog i privatnog zdravstva, zbog čega će građani ostati bez dijela svojih prava u zdravstvenom sustavu.
Varga im je poručio kako nema govora o privatizaciji zdravstva i ustvrdio da će zakonske izmjene donijeti građanima bolju zdravstvenu zaštitu, bez povećanja participacije.
Sindikati su Vargu optužili i da je prekršio proceduru jer nije zakone prije upućivanja u javnu raspravu razmotrio sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima, zbog čega su se neke sindikalne središnjice povukle iz rasprave. No, iz Ministarstva zdravlja poručuju kako su u prvotne nacrte zakona već unesene brojne promjene usuglašene sa socijalnim partnerima.
Tako će, među ostalim, akte ugovaranja zdravstvene zaštite i odluke o izboru ponuditelja Upravno vijeće HZZO-a i dalje donositi uz suglasnost ministra zdravlja.
Prema novih izmjenama, HZZO će moći osnivati trgovačka društva, ali ne i kreditne zadruge i investicijske fondove, kako je bilo ranije predloženo.
Predlagači zakona pritom objašnjavanju da je osnivanje trgovačkog društva predviđeno samo zbog potrebe izdvajanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, a to bi društvo bilo u stopostotnom vlasništvu HZZO-a, dok bi se višak prihoda usmjerio na jačanje osnovnog zdravstvenog osiguranja.
Kad je riječ o koncesijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i dalje se predlaže ukidanje ograničenja da 30 posto ordinacija mora ostati u sklopu doma zdravlja, no o broju koncesionara i dalje će odlučivati županije.
Prednost pri dobivanju koncesije pritom će, predlaže se, imati specijalisti obiteljske medicine s pet godina staža u ruralnom području.
Iz Ministarstva zdravlja napominju da se koncesionare zakonom obvezuje da se moraju odazvati pozivu direktora doma zdravlja i sudjelovati, primjerice, u dežurstvima vikendom, što dosad nije bio slučaj.
Kako bi bolje zaštitili osiguranike HZZO-a u slučaju davanja usluga zdravstvenog turizma u ugovorenim zdravstvenim ustanovama, predlaže se uvođenje prvenstva dostupnosti zdravstvene zaštite osiguranicima HZZO-a.
Među ostalim, izmijenjen je i rok po kojem je dom zdravlja obvezan početi obavljati djelatnost izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući i bolesti ovisnosti, sa šest mjeseci na tri godine.