Projektom obnove studentskih domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje u Zagrebu, provedenim od svibnja 2014. do prosinca 2016., zagrebačkim je studentima osigurana kvaliteta studentskoga smještaja koja se po svemu može mjeriti s onima bilo gdje u Europi, a prioritet Sveučilišta u Zagrebu u narednim je godinama, kako je kazao u utorak rektor Damir Boras, osigurati rekonstrukciju velikog broja postojećih kapaciteta koji još uvijek nisu adekvatni standardu Europe.
“Sveučilište se sastoji uglavnom od studenata, a zajedništvo studenata stvara se prvenstveno u studentskim domovima”, kazao je Boras na svečanom predstavljanju završenog Projekta u Francuskom paviljonu Studentskoga centra u Zagrebu.
Upravo je to bio i jedan od najvažnijih poticaja za ulaženje u takav pothvat, napomenuo je rektor te naglasio kako je osnovni cilj projekta, kroz ulaganje u razvoj i kvalitetu studentskoga smještaja, povećati dostupnost visokoga obrazovanja tako da se osiguraju jednaki uvjeti studiranja za sve studente, bez obzira na njihove materijalne mogućnosti, uz jednaku mogućnost ulaska u akademsku zajednicu.
Boras je upozorio kako velik broj postojećih kapaciteta i dalje nije adekvatan standardu Europe, istaknuvši kako se nada da će, uz pomoć Europskih fondova i partnera – ministarstava, Grada Zagreba i drugih – uspjeti doći do realizacije i drugih projekata kojima bi se studentima osiguralo da se “boraveći u Zagrebu, osjećaju kao kod kuće”.
Rekonstrukcija studentskih domova vrijedna 300 milijuna kuna
Projekt rekonstrukcije studentskih domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje, vrijedan 300 milijuna kuna, sufinancirala je Europska unija iz strukturnih i investicijskih fondova (ESI) u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, i to s nešto manje od 220 milijuna kuna; gotovo 39 milijuna kuna sredstava osiguralo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok je preostalih oko 41 milijun kuna pokrio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).
Opći i glavni cilj projekta je ulaganje u razvoj i kvalitetu, te dostupnost visokoškolskog obrazovanja poboljšanjem kvalitete studentskog smještaja.
To je posebno bitno kako bi se, u okviru Bolonjskoga procesa, omogućio boravak u Zagrebu stranih studenata, istaknuo je Boras, te tako i zagrebačkim studentima omogućilo da za vrijeme nastave borave na drugim poznatim sveučilištima, i to ne samo u Hrvatskoj i Europi, kako bi nastavili s produbljivanjem kontakata te transferom znanja i tehnologija što će osigurati bolju budućnost i hrvatskom društvu u cjelini.
Sanacijski upravitelj Studentskoga centra u Zagrebu Mirko Bošnjak zahvalio je svima koji su sudjelovali u pripremi i realizaciji projekta, istaknuvši kako je siguran da je to samo jedan u nizu ciklusa ulaganja u studentski standard u Zagrebu.
Predviđeno je da će novostvoreni uvjeti studentskoga smještaja posljedično pridonijeti kraćem roku studiranja, boljim rezultatima, manjem broju prekida studiranja i, naposljetku, većem broju studenata koji će se posvetiti znanstvenom radu i istraživanju, što će utjecati na razvoj društva i države u cjelini.
Pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Sanja Cvjetko Jerković istaknula je kako je riječ o važnom i vrijednom projektu za grad Zagreb, jer “ulaganje u obrazovanje i znanje jedan je od najsigurnijih načina za unaprjeđenje naše izvrsnosti i konkurentnosti, a time i za razvoj grada”.
“Obrazovano društvo temelj je za bolji svijet, a dostupnost obrazovanja jedan od temeljnih stupova razvoja svakog društva”, kazala je Cvjetko Jerković. Danas više nego ikad naglašava se važnost upravo tog formativnog procesa i samog obrazovanja kao jednog od presudnih faktora za naš sveobuhvatni razvoj, poručila je.
Rekonstrukcijom studentskih naselja željeli su se stvoriti uvjeti europskoga standarda studentskoga stanovanja, uz zadržavanje postojećeg broja kreveta, ali uz povećanje kreveta za osobe s invaliditetom.
Preuređeno i osuvremenjeno 15 studentskih paviljona
Sveobuhvatnom rekonstrukcijom 15 zgrada domova temeljito su preuređeni svi prostori, uključujući namještaj i instalacije zgrada, uvedena je vatrodojava u zgrade te su dograđeni sigurnosni izlazi u slučaju potresa ili požara u zgradama. Sve su sobe opremljene suvremenim namještajem i hladnjakom te priključcima na fiksni i bežični Internet, a obavljena je i velika rekonstrukcija kupaonica i zajedničkih prostora.
Tehnički aspekt projekta predstavio je njegov voditelj, arhitekt Damir Ivšić. Na skupu je prikazan i film o projektu, a u umjetničkom dijelu programa okupljene uzvanike, dekane, prodekane, predstavnike niza ministarstava te Grada Zagreba, zabavljali su Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, te studenti Akademije dramske umjetnosti (ADU).
Tekst se nastavlja ispod oglasa