Željka Markić: Naš je prijedlog da se radnika nedjeljom plati sto posto više, kao u Austriji

Plaćanje rada nedjeljom radnicima u Hrvatskoj i kako je to pitanje riješeno u nekim drugim državama EU-a bila je tema o kojoj su u HRT-ovom Studiju 4 govorili dr. Željka Markić iz Udruge “U ime obitelji” i Mladen Malta iz Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sadašnji zakon ne rješava dobro pitanje dodatnog plaćanja rada nedjeljom. U zakonu je regulirano da se treba platiti više za rad nedjeljom, ali nije definirano koliko, tako da je plaćanje radnika 1% više za radnedjeljom, u stvari u skladu sa zakonom”, kazala je Markić.

“Radi se o radnicima koji spadaju u skupinu najniže plaćenih zanimanja u Hrvatskoj, najčešće imaju minimalni neto od oko 2,500 HRK. To su ljudi koji poštenim radom izdržavaju svoje obitelji i trebali bi kao prvo imati izbor – da mogu i ne moraju raditi nedjeljom, a onda rad nedjeljom treba biti plaćen znatno više nego rad običnim radnim danom. Poslodavcima u velikim trgovačkim lancima koji ne plaćaju pošteno radnike za rad nedjeljom, upravo zbog toga se isplati raditi nedjeljom. Hrvatsko društvo treba zaštititi one koji su najmanje zaštićeni – a to su upravo oni koji imaju najniža primanja radeći u privatnom sektoru”, dodaje Markić.

Malta je kazao da pozdravlja borbu za prava radnika koju spominje gospođa Markić. Smatra rad nedjeljom bitnim  jer je Hrvatska turistička destinacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mladen Malta

“Zatvoriti nedjeljom trgovine nema smisla. Bilježimo svake godine sve više turista. Zašto bi djelatnici u trgovini bili pošteđeni za razliku od vatrogasaca, policajaca, doktora, konobara..”, upitao je Malta.

“Slažem se sa gospodinom Maltom da obiteljski obrti i poduzeća trebaju predstavljati izuzetak i biti drugačije tretirani u zakonu od velikih trgovačkih lanaca. Na primjer, Mađarska je 2014. godine uvela zakon kojim je zabranila rad nedjeljom, uz izuzetak trgovina i uslužnih djelatnosti u obiteljskom vlasništvu sa prodajnim prostorima do 200 kvadrata. Taj zakon nije doveo do gospodarskih poteškoća, upravo suprotno. Osigurao je da inozemne tvrtke koje u svojim državama posluju plačajući pošteno radnike za rad nedjeljom, to isto rade i u Mađarskoj”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Izuzetno je važno da teret reformi kojima je nužno urediti hrvatsko društvo ide u smjeru toga da se zakonom zaštiti one koji su najnezaštićeniji, a istovremeno doprinose svojim radom društvu i svojim obitelji”, rekla je Markić dodavši: “Ovdje govorimo o zaposlenicima u privatnom sektoru, većina zaposlenika u državnom sektoru – imaju zajamčena dva slobodna dana u tjednu. Govoreći o privatnom sektoru, unutar njega, imamo obiteljske tvrtke koje su samozamozaposleni, mali dućani, suvenirnice, mali restorani – u tim tvrtkama prvenstveno rade sami vlasnici. I sama sam poduzetnica – i razlika je kad vlasnik obrta ili tvrtke odluči raditi nedjeljom, a razlika je kad to traži od svojih zaposlenika. Blagajnica koja radi na kasi u nekom prodajnom lancu, ionako radi od ponedjeljka do subote, dakle 6 radnih dana u tjednu, a onda je njezin poslodavac prisiljava da radi i nedjeljom i to joj nije posebno plaćno.”

Na pitanje kako je to regulirano u drugim zemljama EU Željka Markić je odogovorila: “U drugim europskim zemljama je sve to regulirano. Odluke o radnom vremenu i radnim i neradnim danima neke zemlje prenose i na lokalnu upravu, upravo kako bi se omogućilo tržištu fleksibilnost koja je potrebna da bi moglo funkcionirati”, pojasnila je te dodala: “Ovdje uglavnom govorim o velikim trgovački lancima u kojima ljudi koji rade nedjeljom, nemaju obiteljski dan, nemaju dan kad su i roditelji i djeca kod kuće. Ako imate dvoje ljudi koji rade, muž i žena kao trgovci u trgovačkom lancu, i imaju minimalnu plaću, to znači da zajedno zarađuju oko 5000 kuna mjesečno, što nije dosta ni za socijalnu košaricu koja iznosi oko 6,000 kuna, i pritom njihov poslodavac izvlači svoju korist jedino iz činjenice da njih ne plaća dodatno za rad nedjeljom. Smatram da je to neprihvatljivo i da zakonodavac treba tih 40 000 ljudi koji rade nedjeljom zaštititi osiguravajući im dodatno plaćanje rada nedjeljom.”

Naglasila je kako je potrebno provoditi Zakon o radu, postaviti ga jasno da se zna obveza poslodavca, koliko mora plaćati zaposlenika povećano za rad nedjeljom, a zatim provoditi učinkovite kontrole kako bi smo znali da se to provodi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Uglavnom se radi o ženama, i ako uzmete da ta žena radi od ponedjeljka do subote i da još radi u nedjelju za koju nije dodatno plaćena – gleda se kako što više iskoristiti zaposlenika, radnika, a ne kako postići win-win situaciju, da firma napreduje, ali da je i radnik dobro plaćen”, ocijenila je te dodala kako je Austrija uvela da se plaća sto posto više rad nedjeljom.

“Minimalna plaća u Hrvatskoj je 2 500 kuna, radnicima plaća u trgovačkim lancima vrti se  oko tog iznosa (od 2500 do 3000 kuna). Naš je prijedlog da se radnika nedjeljom plati sto posto više, kao što je to Austrija uvela. Onda neka poslodavac sebi izračuna isplati li mu se to. Nije u redu da radnici, radnice, većinom žene, plaćaju cijenu isključivo njihovog profita”, rekla je Markić dodavši: “Već sad imate u zakon da se mora dati zamjenski dan, no iz prakse znamo da se zamjenski dan zbog raznih razloga ne može iskoristiti. Radnici u trgovini, to je skupina ljudi koja imaju najniža primanja u Hrvatskoj i oni su time već ranjivi – jer se u ovako visokoj nezaposlenosti, boje boriti za svoje prava, strahuju za svoj posao. Zakonodavac ih je dužan zaštiti”.

Pojasnila je kako se udruga U ime obitelji bavi društvenim zagovaranjem: “Mi zagovaramo vrijednosti one koje smatramo bitne za hrvatsko društvo. Za nas je pošteno plaćanje radnika vrijednost koju ćemo zagovarati svim metodama koje nam stoje na raspolaganju. Također, izdvajaju se deseci milijuna kuna iz proračuna za političke stranke, ne za plaće zastupnika, nego za svakoga zastupnika politička stranka dobiva oko 35 000 HRK mjesečno. Smatramo da bi političke stranke, one koje čine danas Hrvatski sabor, trebale pokazati volju da u odricanju i štednji krenu od sebe, pa da smanje izdvajanja iz državnog proračuna za političke stranke, a ne da se odricanje traži od svih drugih, osobito onih koji već sad primaju jako malo”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.