U Hrvatskoj, veliku većinu medijski eksponiranih i politički svrstanih tzv. nevladinih udruga (NGO), vode kadrovi kompromitirani svojim djelovanjem za vrijeme bivšeg komunističkog sustava. Ove udruge predstavljaju jednu od ključnih poluga nastavka kontrole društva od strane neokomunističkih struktura. Nevladine udruge, iako to po definiciji ne bi trebalo biti tako, financiraju se najvećim dijelom iz proračuna RH, a cijeli proces njihovog financiranja je netransparentan, pa je teško doći do točnih podataka.
Sedam novih udruga dnevno
Iznos koji se uplaćuje direktno s pozicija državnog proračuna, usprkos krizi svake godine raste, a tako raste i broj nevladinih udruga, kao i broj ljudi koji su u njima zaposleni. Uglavnom, prema podacima iz 2012. u Hrvatskoj je bilo registrano 45.100 udruga, a u nevladinom sektoru je radilo 18.500 ljudi. U 2015. prema najnovijim podacima registrirano je čak 52.272 udruge, a broj zaposlenih prešao je 20.000. Drugim riječima, u 3 godine registrirano je preko 7.000 novih udruga, ili gotovo 7 novih udruga dnevno!
Usprkos navodnoj štednji, Vlada je izdvojila više od MILIJARDU dodatnih kuna za udruge
Od ukupnih sredstava koje udrugama dolaze od poreznih obveznika, jedna trećina sredstava dodjeljuje se iz državnog proračuna a dvije trećine iz proračuna županija, gradova i općina. Prema podacima Ureda za udruge Vlade RH u 2012. uplaćeno je raznim udrugama 512 milijuna, što je bilo 33% ukupno doznačenih sredstava. Kada se tome dodaju dostupni pokazatelji proračuna gradova, županija i općina te naknade za zaštitu okoliša, dolazi se do preostalih 66% , odnosno 1,5 MILIJARDE kuna (1.539.036.126 kuna). Financijski podaci za 2013. na internetskoj stranici Ureda za udruge nisu dostupni, ali su poznati za prethodne dvije godine. U 2014. Isplaćeno je direktno iz državnog proračuna 650 milijuna kuna, a za 2015. je planirano preko 711 milijuna kuna što je kumulativno povećanje od 337 milijuna kuna u samo dvije godine za koje su podaci dostupni.
Kao što je ranije rečeno, to su iznosi koji prokrivaju približno trećinu prihoda udruga od strane poreskih obveznika. O ukupnim transferima organizacijama civilnog društva i nevladinim udrugama nema dostupnih podataka,ali postoje različite procjene. Prema izjavi Ivana Zvonimira Čička iz (HHO) potkraj prošle godine; „nedavno mi je Slavko Linić prilikom slučajnog susreta rekao da se 2 milijarde i 800 milijuna kuna godišnje izdvaja za njih”.
To nije sve – tu je i novac od vlada stranih država
Poseban dio odnosi se na potpore stranih država NGO sektoru. Postavlja se pitanje zbog čega bi neka država podupirala svojim novcima nevladine udruge u drugoj državi? Izrael, Mađarska, SAD, kao i Rusija praktično su onemogućile strane transfere tamošnjim nevladinim udrugama. Posve ispravno smatraju da se tim novcem finaciraju aktivnosti koje vode destabilizaciji nacionalnih interesa za potrebe onih koji ih plaćaju, posebno putem medija. U Mađarskoj je prošle godine Vlada onemogućila Norveške donacije nevladinim udrugama, koje su primile po 100.000 eura (136.500 $) norveških donacija. Uputili su Državnu agneciju za kontrolu (KEHI) revidirati rad spomenutih udruga. Što se tiče Hrvatske, postavlja se opravdano pitanje o tome postoji li državna služba koja se bavi motivima i utjecajem stranih centara moć na društvene procese u Hrvatskoj?
Primjer GONG-a
NGO bi trebala biti neprofitna i od javnih tijela neovisna organizacija, koja djeluje bez sudjelovanja vlasti. Pri tome se uvijek prvo sjetim GONG-a. Prema vlastitom financijskom izvješću za 2013. godinu, za plaće su potrošili 2.878.799 kn, a za ostale troškove 4.764,591, ukupno 7.643.000 kuna. Inače, prihodi od članarina GONG-u su donijeli punih 1.550 kn, a od donacija građana „čak“ 10.871.kn
Prihodi od ugovorenih donacija iznosili su 3.218.394 kn.Od stranih donatotra ističu se Open Society Foundations Georga Sorosa, potom Balkan Trust for Democracy, te veleposlanstvo Velike Britanije. Od domaćih posebno me impresionira Grad Pazin kome je GONG nositelj projekta „Pazin, proračun!“. S partnerima, Gradom Pazinom i Društvom “Naša Djeca” Pazin, cilj GONG-a je da se u projekt donošenja gradskog proračuna aktivnije uključe građani. Valjda zato u tome i sudjeluje Društvo „Naša Djeca“.
Skraćenica naziva „GONG“ je „Građani organizirano nadziru glasanje“, međutim, na zadnjim izborima za predsjednicu republike GONG je imao 15 promatrača, a primjerice udruga „U ime obitelji“ 682.
„Perestrojka“ – udruga za pranje novca i trgovanje utjecajem
Postavlja se opravdano pitanje – kako to da u uvjetima sveopće krize i „stezanja remena“, vlada ima sredstava za povećanje prihoda raznim, sebi sklonim udrugama za najmanje MILIJARDU kuna (a vjerojatno i puno više)? To je novac koji bi svakom od 1.500 novih zaposlenika udruga omogućio bruto plaću veću od 18.000 kn! Kupuje li na taj način aktualna vlast sebi odane poslušnike koji će kroz medije, društvene mreže, kulturu i na svaki drugi način lobirati da politička opcija koja ih tako izdašno financira u vrijeme najveće krize – ostane na vlasti?
* Željko Sakić, 30.09.1970.g., Rijeka, sudionik Domovinskog rata od 1991.g., umirovljeni časnik HV, pisac. Roman “Olovni pokrivač” uvršten je u antologiju hrvatskog romana 20 stoljeća, akademika Krešimira Nemeca. Godinu dana bio bio je urednik informativnog programa na riječkom radio Trsatu. Osim književnog rada bavi se analitičkim praćenjem ključnih političkih fenomena u zemlji i inozemstvu.