Prema Ustavu Republike Hrvatske, “Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj” (čl. 71.). Sabor djeluje u 29 odbora i povjerenstava.
Među Ustavom definiranim ovlastima i dužnostima, saborski zastupnici – trenutno njih 151 – imaju ovlast donošenja svih zakonâ i odlučivanja o promjeni Ustava, definiranja državnoga proračuna, definiranja strategije nacionalne sigurnosti i obrane, raspisivanja i obavljanja izbora i referenduma.
Osim toga, Sabor ima ovlast opunomoćivanja istražnog povjerenstva i pravobraniteljâ. Aktualna pučka pravobraniteljica, s redovitim mandatom u trajanju od 8 godina, jest Lora Vidović (od 2013. god.). Ostali pravobranitelji su pravobraniteljica za djecu, Ivana Milas Klarić (od 2014. god.), pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slošnjak (od 2008. god.), te pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić (od 2011. god.).
Sabor također “nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru” (čl. 81.). Pravo na prijedlog zakona ima svaki saborski zastupnik, a o donošenju određenoga zakona Sabor odlučuje (dvotrećinskom) većinom svih saborskih zastupnika.
Osim ako nije riječ o izvanrednome zahtjevu većine zastupnika, Vlade ili Predsjednice Republike, saborski zastupnici dužni su zasjedati tek dva puta godišnje. Uz to što su dužni prisustvovati sjednicama Sabora te na njima raspravljati, glasovati i podnositi prijedloge i pitanja, zastupnici su također “dužni” sudjelovati u “različitim izaslanstvima Sabora”. Česta i razna delegiranja zastupnikâ te činjenica da isti ne mogu biti prisutni na dva mjesta istovremeno, glavni su razlozi (pre)rijetkog zasjedanja Sabora i (pre)često praznih “fotelja”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa