“Bude li se kandidirao na izborima za predsjednika Republike, bivši predsjednik SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović ući će u kampanju s porukom da on treba biti zadnji predsjednik države kojega će se birati neposredno na izborima. Milanović, kako to tvrde osobe koje su mu bliske, nije promijenio stav da se u parlamentarnom sustavu kakav ima Hrvatska, gdje je Vlada nositelji izvršne vlasti i odgovara za sve procese, predsjednika države treba birati u Saboru”, piše Ivanka Toma u Jutarnjem listu.
Stoga će se, upusti li se u utrku za Pantovčak, bitan dio njegove kampanje temeljiti na zalaganju za ukidanje neposrednog izbora predsjednika/ce države, kao i redefiniranje predsjedničkih ovlasti, što ne bi značilo da od funkcije šefa države treba napraviti fikus, nego da predsjednika koji “bilda svoju poziciju na tezi neposrednog mandata” treba “spustiti na zemlju”.
Milanović je proteklih godina više puta govorio da predsjednik nema ovlasti i da bi se trebao birati u parlamentu.
“Došlo je vrijeme da se predsjednika Hrvatske bira kroz parlament. Mislim da se tako bira već od idućih izbora, ali ne mogu ja to promijeniti. Za to je potrebna dvotrećinska većina u Saboru i promjena Ustava. Mislim da će se tome pružiti otpor”, rekao je Milanović još 2015. godine.
To da šefa države treba birati u Saboru službeni je stav i SDP-a koji je, kako je podsjetio predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk, definiran 2017. u mandatu Davora Bernardića.
Ako se aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odluči kandidirati za još jedan mandat, u kampanju će ući s potpuno suprotnim stavom. Ona, jednako kao i HDZ, smatra da predsjednika države treba i dalje birati neposredno, neovisno o tome što ima male ovlasti.
Most, pak, smatra, jednako kao HDZ i aktualna predsjednica, da šefa države i dalje treba neposredno birati, ali tvrde da treba korigirati predsjedničke ovlasti. Njihov Robert Podolnjak, kao i Peđa Grbin, ističe da nije dobro uređena uloga predsjednika prilikom formiranja Vlade. Smatra da bi trebalo jasno definirati rokove u kojima predsjednik imenuje mandatara za sastav Vlade, a mijenjao bi i dio koji se odnosi na mogućnost da predsjednik imenuje privremenu nestranačku vladu.
“Treba potpuno ukinuti mogućnost da predsjednik u slučaju u kojem nikome ne može povjeriti mandat za sastavljanje vlade imenuje tehničku vladu koja bi imala mandat dok se ne provedu novi izbori i ne sastavi nova vlada. U takvoj je situaciji bolje rješenje da aktualna Vlada preuzme ulogu tehničke”, smatra Podolnjak.
HDZ, koji je već najavio da će stati iza kandidature Grabar-Kitarović, ako ju istakne, smatra da bi izbor predsjednika države u parlamentu oslabio njegov značaj.
“Predsjednik/ca Republike nema prevelike ovlasti, ali se njegov/njezin mandat svejedno treba temeljiti na volji birača”; kaže politički tajnik HDZ-a i ministar uprave Lovro Kuščević. Dodaje da predsjedničke ovlasti ne treba reducirati, ali bi ih valjalo jasnije definirati.
“Trebalo bi biti nedvosmisleno u kojim situacijama nastupaju ministri ili Vlada, a koje su situacije u kojima ovlast konzumira predsjednik”, kaže Kuščević ističući da bi izbor predsjednika u Saboru doveo do toga da parlamentarna većina ima svu vlast – svog predsjednika države, Vladu i predsjednika Sabora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa