“Nije jasno zašto Hrvatska ne traži ratnu odštetu dok istovremeno plaća onima koji su napadali i razarali Hrvatsku i iz državnog proračuna plaća agresorske mirovine.” rekla je Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, u razgovoru za Narod.hr.
U kolovozu 1996. donesen je Sporazum prema kojem su se Hrvatska i Srbija obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo s po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. To se nije dogodilo i naknada do sada nije isplaćena.
“Taj sporazum je stavljen na led. To je isto kao i s našim zakonima. Donesete zakon ali ga ne stavite u provedbu, odnosno ne donesete provedbene propise. Zahtjeve za nadoknadu odštete poslale su mnoge braniteljske udruge. Nije jasno zašto Hrvatska ne traži ratnu odštetu dok istovremeno plaća onima koji su napadali i razarali Hrvatsku i iz državnog proračuna plaćaju se agresorske mirovine.”, rekla je Gregurić.
“Nelogično je i neshvatljivo s birokratske strane, da vi plaćate onome tko vama treba platiti odštetu”
“Kada su počela suđenja protiv agresora za ratne zločine, a znam ih imenom i prezimenom tko je počinio zločine mučenja i ubijanja, obiteljima poginulih su postavljena pitanja u trenutku najveće emocionalne slomljenosti. U trenucima kada su očajni zbog smrti svojih najmilijih i kada im treba pružiti svu moguću pažnju i podršku, postavlja im se jedno hladno birokratsko pitanje hoćete li tražiti odštetu za smrt vašeg sina, oca, majke… Sasvim je normalno da mi kao kršćanski narod ne promatramo život kroz novac, jer život je neprocjenjiv. Što zapravo znače te odštete za smrt neke osobe? Znači naknadu za tugu i patnju, to nije cijena života. Takvim jezikom su hrvatske žrtve dovedene u poziciju da s gnušanjem odbiju tako nešto jer ljudski život nema cijenu.”, objasnila je Gregurić.
Hrvati nisu tražili odštete za smrti svojih ubijenih dok agresori koji su palili, uništavali, razarali i ubijali su uspjeli dobiti odštete za smrt svojih članova jasno je rekla Gregurić koja smatra kako je najveća odgovornost bila na sucima i odvjetnicima koji su morali upozoriti obitelji žrtava o čemu se zapravo radi.
“Naše vlade su dovele Republiku Hrvatsku u poziciju da mi plaćamo odštetu agresorima zato što su nas napadali, razarali i ubijali.”
Neshvaćeno je da nadležne institucije za ovo pitanje nisu aktivirale Sporazum o nadoknadi šteta pogotovo u današnje vrijeme kada postoji jedna vrlo ozbiljna politička verbalna srpska agresija kako na unutarnjem tako i na međunarodnom planu.
Podsjetimo, šteta koju je srpska agresija na Hrvatsku ostavila u Domovinskom ratu procijenjena je na 32 milijarde eura izravne štete, dok je dug neizravne štete u 2017. dosegnuo 11 milijardi eura. Opsežan dokument s točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje objavilo je Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine.