Hrvatska zajednica županija organizira u Zagrebu konferenciju pod nazivom „Decentralizacija, građani u fokusu“ s koje će biti vidljivo da je Hrvatska po broju jedinica lokalne i regionalne samouprave na razini EU te da nije bitan broj jedinica, nego efikasnost funkcioniranja, najavljeno je u četvrtak u Krapini s redovne sjednice Izvršnog odbora te Zajednice uz poruku da županije žele i mogu preuzeti puno više nadležnosti.
Kako je najavio predsjednik Zajednice županija Tomislav Tolušićm, na velikoj konferenciji koja će se održati 24. rujna bit predstavljena vizija hrvatskih županija 2020. godine te iskustava lokalne i regionalne reforme u Danskoj ,Poljskoj, Njemačkoj i Irske. Tolušić kaže da će se na konferenciji u Zagrebu ponoviti ono što se već dulje priča, da Hrvatska po broju jedinica lokalne i regionalne samouprave uopće ne odskače od prosjeka i na razini smo EU.
Ističe i da je cilj pokazati da nije bitna brojka županija već govoriti o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koja mora biti efikasna i još kvalitetnija te na usluzi građana.
“Nije bitan i problematičan broj jedinica. On se može smanjiti. Pitanje je efikasnosti i funkcioniranje i u tome leži problem. U lošim fiskalnim kapacitetima koje određuje država uvijek će biti loš fiskalni kapacitet ako država ne želi spustiti novce na lokalnu razinu”, rekao je Tolušić te dodao da županije žele i mogu preuzeti puno više nadležnosti. Kao primjer naveo je inspekcijske nadzore, katastar ili gruntovnice što bi olakšalo poslovanje i poduzetnicima.
Radi usporedbe je naveo primjer Irske, koja ima 4,5 milijuna stanovnika a država je podijeljena na 31 županiju. Dodao je da županija u toj zemlji veličine Krapinsko-zagorske županije ima proračun od 150 milijuna eura. S druge strane, pojašnjava Tolušić, Krapinsko-zagorska županija ima proračun od 150 milijuna kuna.
Domaćin sjednice Izvršnog odbora Hrvatske zajednica županija, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar ponovio je da nije bitna brojka budućih županija ili regija, da je bitna efikasnost i da su županije spremne za preuzimanje novih odgovornosti. Kao primjer naveo je izdavanja građevinskih dozvola koje su sada u domeni županijskih upravnih odjela i da je opći dojam da se povećala brzina izdavanja tih dozvola.
Kolar misli da je bitno pitanje kakvu državu želimo imati nakon svih posljednjih promjena, odnosno ulaska u punopravno članstvo EU te budućeg ulaska u „Schengen“.
Odgovore na ta pitanja ne treba dati samo politika i to ne smije biti dnevno političko pitanje – istaknuo je Kolar. Kaže da treba definirati tko je nositelj promjena, a nakon toga uključiti i akademska zajednicu te civilno društvo. Kao najvažnije drži da treba postići politički konsenzus oko tog pitanja, a da će se nakon kvalitetne analize i rasprava broj županija definirati sam po sebi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa