Inicijativa “Narod odlučuje” u 15 je dana uspjela prikupiti više od 390.000 potpisa za raspisivanje referenduma o izmjeni izbornog sustava. Budući da izborna pravila koja zagovaraju predviđaju znatno smanjenje utjecaja zastupnika nacionalnih manjina, našli su se pod optužbama za antimanjinsku kampanju. Proziva ih se i za netransparentno financiranje i za manipulacije prikupljenim potpisima. O svemu tome Zvonimir Troskot razgovarao je s Ivom Boban Valečić za Večernji list.
Zatražili ste da vam Ministarstvo uprave dopusti nadgledanje provjere prikupljenih potpisa. Zbog čega zapravo ne vjerujete državnoj upravi, a istodobno tražite da vam se vjeruje da ste posao vezan za potpise sami odradili propisno?
Ministar Kuščević već nakon dan-dva od objave da imamo dovoljno potpisa u jednoj je TV emisiji iznio svoju sumnju dodaje li inicijativa naknadno potpise i na jedan vrlo ružan način u javni prostor unio jednu besmislicu i laž. Nakon toga uslijedio je niz napada na inicijativu, čak mogu reći da su pojedini saborski zastupnici i mene osobno vrijeđali. Potom je uslijedila ucjena gospodina Radina, koji se prometnuo u glasnogovornika manjinskih zastupnika, ne naroda, nego zastupnika, i to na javnoj televiziji. Poručio je premijeru da, prođe li referendum, on više neće podržavati Vladu. Drugim riječima, Vlada pada.
U roku od 24 sata premijer je javno odgovorio da po njemu pitanja nisu ustavna i da će ih proslijediti Ustavnom sudu. Pitam ja vas ima li u takvom ozračju mjesta za povjerenje prema politici koja evidentno čini sve da do referenduma ne dođe? Naravno, dodatno je nepovjerenje i konstantno javno nagađanje hoće li biti dovoljno potpisa. Opstrukcije pojedinih gradova pri skupljanju potpisa također su dio razloga zbog kojih nemamo povjerenje u politiku. Na kraju krajeva, ovaj referendum kraj je njihove samovolje i ignoriranja birača. Ovaj referendum uvodi savjest i odgovornost zastupnika, a ukida elitizam i klijentelizam!
Ne bojite li se da bi takvo javno izražavanje sumnje u institucije moglo dodatno narušiti povjerenje građana u državu?
O povjerenju u institucije trebaju misliti oni koji čine te institucije, a ne mi koji moramo zbog opstojnosti države upozoravati na anomalije u društvu, naročito u institucijama države. Mislite li da građani ne vide sve ovo i da nisu svjesni što su sve političke kaste u stanju učiniti kako bi zaštitile svoje beneficije? I naša zabrinutost kad je riječ o pitanju Ustavnog suda opravdana je, o čemu govori činjenica da je Ustavni sud 2014. godine potvrdio izjave gospodina Bauka, tadašnjeg SDP-ova ministra uprave, da Republika Hrvatska ima 4,1 milijun birača, da bi se nekoliko mjeseci poslije na izborima ispostavilo da je službeni broj birača u Republici Hrvatskoj 3,7 milijuna, koliko je i danas. Tada je više od 385.000 hrvatskih građana dalo svoj potpis za pravedniji izborni sustav, kaže Zvonimir Troskot za Večernji list.
Da je naša zabrinutost opravdana, svjedoče i silni pritisci premijera, HDZ-a i SDP-a prema Ustavnom sudu. Ustavni suci biraju se političkim dogovorom HDZ-a i SDP-a. Upozoravajući na sve to mi želimo postići upravo suprotan efekt, želimo zaštititi dignitet Ustavnog suda, zaštititi ih od političkih pritisaka. U tom smislu vjerujemo da je reagirala i predsjednica Republike Hrvatske koja je osjetila da bi politička reketarenja iza kojih stoje predstavnici nacionalnih manjina prema premijeru Plenkoviću, koji je pod pritiskom uputio naputak prema Ustavnom sudu, mogla dovesti do narušavanja ustavnog poretka. Zato očekujemo da će Vlada i Sabor raspisati referendum do rujna.
Ministar Kuščević kaže da je moguće da do provjere potpisa neće ni doći. Očito se razmatra i mogućnost da se referendumska pitanja prije toga pošalju Ustavnom sudu. Što mislite o takvom scenariju?
Pa ako je time mislio priznati da imamo dovoljno potpisa za oba referendumska pitanja, odlično. Jer, imamo. Ne dovoljno, već najmanje 25.000 potpisa više nego dovoljno. Za oba pitanja dovoljan je broj građana zatražio referendum, oba su pitanja u skladu s Ustavom. Umjesto da se sramote pokušajima sprečavanja referenduma, bilo bi svima pametnije da ga organiziraju u rujnu.
Milorad Pupovac inicijativu optužuje za antisrpsku kampanju. Na manjinskoj sceni čuje se da su vaši aktivisti ljude pozivali da potpisuju “protiv Pupovca”. Je li to točno?
Zašto gospodin Pupovac misli da hrvatski građani o njemu imaju tako nisko mišljenje da bi odmah, kad čuju da je nešto protiv njega, dali svoje ime, prezime, OIB i potpisali se? Smatra li on uistinu da ga građani RH toliko ne vole da bi potpisali bilo što samo da je protiv Pupovca? Mi sigurno nismo gospodina Pupovca koristili kao “mamac” za prikupljanje potpisa. Osim toga, ovaj referendum ne možemo spuštati na osobne razine, referendum je korak za bolju Hrvatsku. Gospodin Pupovac uistinu nam nije u fokusu.
Proziva vas se za financiranje izvana. Dobivate li donacije iz inozemstva?
Ako mislite na optužbe dužnosnika SDP-a i HDZ-a, to bi malo tko ozbiljan uzeo u obzir. Baš kao i “eksperte” vezane za GONG. Malo tko ozbiljan te bi njihove priče uzeo u obzir. Pa nije ovo prvi put da ih i jedni i drugi plasiraju vezano za svaku aktivnost građana s kojom se ne slažu. Razumljivo je da je jednom velikom dijelu političara nevjerojatno da postoje ljudi, hrvatski građani, koji daju svoj vlastiti novac za referendum kojem je cilj promijeniti način upravljanja Hrvatskom.
Ako predložena referendumska pitanja ne prođu test ustavnosti, što će inicijativa napraviti? Je li moguće ponavljanje inicijative?
Referendumska pitanja proći će ocjenu ustavnosti. I prvo i drugo. Što se tiče drugog pitanja o kojem HDZ i SDP najviše govore, iako se, mislim, zapravo više boje prvog – znamo da je još 2011. godine Ustavni sud donio odluku u kojoj kaže da se ovo stanje sa zagarantiranim mjestima za predstavnike nacionalnih manjina treba shvatiti kao prijelazni period i da se može preispitivati pozicije zastupnika nacionalnih manjina. To je odluka Ustavnog suda koja je uzela u obzir mišljenja svih ustavnih stručnjaka i preporuku Venecijanske komisije. Tako da uistinu ne vidim prostora da se drukčije odluči.
Poziva vas se i da objavite donatore inicijative. Hoćete li to učiniti? Stranke u kampanjama to moraju činiti.
Između stranaka i građanskih inicijativa postoji ključna razlika koja se broji u milijunima kuna koje stranke dobivaju od poreznih obveznika. Mi nismo dobili ni lipe javnog novca. A što se tiče poštenja, smatramo da bi bilo pošteno da političke stranke ne primaju milijune iz proračuna, već da se većinom financiraju donacijama. Smatramo da bi bilo pošteno vidjeti koliko donacija dobivaju od tvrtki koje su gotovo isključivo poslovale s državnim tvrtkama dok je određena stranka bila na vlasti. Mi sve radimo transparentno pa ćemo objaviti imena svih donatora koji nam to odobre.
Tekst se nastavlja ispod oglasa