Site icon narod.hr

Potreba za dopisnim glasovanjem – Hoće li Hrvatska olakšati mučne procedure?

Foto: Thinkstock

Pitanje o dopisnom ili elektroničkom glasovanju godinama se provlači u Hrvatskom Saboru. Iako bi to za Hrvatsku i Hrvate izvan nje bila novost, u mnogim drugim zemljama je takav način glasovanja odavno uveden.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glasovanje bi tako postalo brže, jednostavnije, a osobito bi bilo olakšano onima kojima je odlazak na biračka mjesta teško dostupan. Posebno bi koristio hrvatskim državljanima koji glasuju u inozemstvu, a kojima je trenutno glasovanje omogućeno samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.

Sadašnja procedura za glasovanje u inozemstvu

Glasovanje u inozemstvu, prema Središnjem državnom portalu, moguće je jedino u diplomatsko–konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a žele glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu trebaju zatražiti aktivnu registraciju”, dok se oni s e-osobnim iskaznicama ne moraju aktivno registrirati za izbore.

Registracija podrazumjeva popunjavanje obrazaca i zahtjeva za aktivnu registraciju ili zahtjeva za promjenu mjesta aktivne registracije. Opis ove procedure, koji se detaljnije može pogledati na Središnjem državnom portalu, pokazuje kako postupak glasovanja Hrvata izvan Hrvatske nije nimalo jednostavan.

Doprinos hrvatskih iseljenika

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naizgled opravdani prigovor da oni koji ne plaćaju porez Hrvatskoj ne bi treballi imati prava određivati „sudbinu“ onima koji žive u Hrvatskoj, postaje gotovo bespredmetan kada se pogledaju financijska ulaganja u Hrvatsku od strane iseljenika.

Iako ne žive u Hrvatskoj, itekako novčano pridonose, o čemu smo već detaljnije pisali.

Uplate iseljeništva čine više od 3% BDP-a Hrvatske – to je najveća skupna investicija u Hrvatsku

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spomenimo samo jedan podatak: Hrvatska narodna banka raspolaže podatcima kako je 2015. godine na račune hrvatskih građa pristiglo 2. 07 milijarde eura, a u toj svoti su uključene inozemne mirovine, pokloni te druge uplate novca. Građani s inozemnim uplatama itekako utječu na rast potrošnje u Hrvatskoj, dakle, pomažu u kupovnoj moći.

 Kako glasuju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj?

U ime obitelji predlagala glasovanje dopisnim putem i/ili internetom

Podsjetimo, U ime obitelji je u inicijativi  „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isto je predlagano i za građane koji žive u Hrvatskoj. Ovakav način glasovanja za državljane demokratskih država koji žive izvan svojih zemalja je standard. Zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411.000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.

Praksa u nekim drugim europskim državama

Za kraj spomenimo još neke države koje su svojim biračima omogućile dopisna i elektronička glasovanja: Norveška, Finsta, Estonija, Italija, Austrija. Hoće li se i u Hrvatskoj prepoznati jednostavnost te financijska isplativost ovog načina glasovanja?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version