„Sve je počelo negdje 1993.-1994., kada sam bio na magisteriju na Srednjoeuropskom sveučilištu, tamo je bilo puno i poljskih studenata, a tih godina se puno pričalo i o Katynu. Neki kolege su me pitali, jer su čuli da je zločin istraživao neki hrvatski liječnik, da proučim postoje li u Zagrebu neki dokumenti o tome. Ja sam to i učinio po povratku u Zagreb – našao sam mnogo toga u tisku NDH i zapravo se jako zainteresirao za tu temu.“ – ispričao je dr. sc. Mario Jareb predstavljajući svoju knjigu „Sovjetski zločin u Katynskoj šumi: Uloga doktora Eduarda Luke Miloslavića“ u srijedu u Hrvatskom državnom arhivu, pred prepunom dvoranom uzvanika, među kojima je bio i veleposlanik Republike Poljske, Andrzej Edward Jasionowski, inače unuk žrtve Katynskog zločina.
Knjiga je izašla u izdanju Hrvatskog instituta za povijest i izdavačke kuće AGM, a predstavili su je recenzenti dr. sc. Vladimir Geiger i dr. sc. Marica Karakaš Obradov, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest, dr. sc. Gordan Ravančić, zatim urednik knjige i direktor AGM d.o.o. Stjepan Bekavac te sam autor dr. sc. Mario Jareb.
Kao predstavnik NDH sudjelovao u istraživanju zločina u Katynu
Strašan zločin kojega su sovjetske snage počinile nad poljskim časnicima i dočasnicima u Katynskoj šumi 1943. javnosti je poprilično dobro poznat, no manje je poznato da je u međunarodnom povjerenstvu koje je istraživalo ovaj masakr bio i ugledni hrvatski patolog i sudski medicinar, doktor Eduard Luka Miloslavić.
Eduard Luka Miloslavić rođen je u Oaklandu u Kaliforniji kao sin hrvatskih iseljenika (roditelji su mu potjecali s dubrovačkog područja), a već nakon nekoliko prvih godina života u SAD-u, zajedno s obitelji vraća se u Hrvatsku, u Dubrovnik, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Potom odlazi u Beč na studij medicine gdje se još kao student istaknuo znanstvenim radom. Nakon studija postaje asistent, a potom i docent na bečkom sveučilištu. U SAD-u je (1920.–32.) djelovao kao profesor patologije na Sveučilištu Marquette u Milwaukeeju te kao vrhovni sudski liječnik savezne države Wisconsin, a 1932.–45. bio je profesor na zagrebačkom Medicinskom fakultetu gdje je 1935. utemeljio Zavod za sudsku medicinu.
Kao predstavnik NDH bio je član međunarodnog istražnog povjerenstva koje je istraživalo uzroke zločina u Katynu te dokazalo da su ga počinili Sovjeti. Godine 1945. odlazi u SAD gdje je proveo ostatak života.
Upravo zločin u Katynskoj šumi i uloga doktora Miloslavića u njegovom rasvijetljavanju potaknula je dr. sc. Marija Jareba, povjesničara s Hrvatskog instituta za povijest na detaljno i sveobuhvatno istraživanje te tematike.
Sličan put i patologa Ljudevita Juraka
U svojem obraćanju, u kojem je ukratko predstavio sadržaj knjige, recenzent dr. sc. Vladimir Geiger podsjetio je na još jednog hrvatskog patologa i sudskog medicinara koji je također istraživao sovjetske zločine, te je pogubljen nakon uspostave komunističke Jugoslavije, a kojega dr. sc. Jareb također dotiče u svojoj knjizi – Ljudevita Juraka.
„Zanimljiva je i možda hrvatskoj nešto poznatija, sudbina doktora Ljudevita Juraka, koji je također bio član međunarodnog liječničkog povjerenstva i u slučaju istraživanja masovnog sovjetskog zločina u ukrajinskoj Vinici.“ – rekao je dr. sc. Geiger navodeći kako je Jurak osuđen na smrt strijeljanjem pri čemu mu je na teret stavljeno “to što je bio član međunarodnog povjerenstva o nalazima u Vinici, koje je imalo zadatak da masovni pokolj u Vinici pripiše prijateljskoj sovjetskoj Rusiji”.
„O svemu tome i dr. sc. Jareb u svojoj knjizi donosi podatke, a sve opisano jasno ukazuje o razmjerima i načinima prikrivanja zločina“ – kazao je dr. sc. Geiger.
Dr. sc. Geiger je knjigu ocjenio izrazito pozitivno.
„Posebnost Jarebove knjige je u tome što osim sintetskog prikaza Katynskog zločina i svega što ga je okruživalo, naglasak je stavljen na to kako je doživljen u jednome malom osovinskom savezniku kakva je bila Nezavisna Država Hrvatska, čiji je predstavnik sudjelovao u radu međunarodnog liječničkog povjerenstva.“ – rekao je dr. sc. Geiger i zaključio:
„Ovakvog sveobuhvatnog znanstvenog rada o Katyinu nije bilo u hrvatskoj historiografiji.“
„Zločin nad poljskim vojnicima od vremena Drugog svjetskog rata pa do danas predstavlja ne samo značajnu poljsku historiografsku temu, nego europsku i svjetsku, a o čemu svjedoči i uklapa se u taj okvir i ova knjiga dr. sc. Jareba. Razlozi velikog zanimanja za ovu temu su brojni – istaknula bih neke: Zločin je bio masovan, zločin je zločin je desetljećima sovjetska strana negirala i zločin je pomno isplanirala i provela sovjetska tajna služba.“ – rekla je recenzentica Marica Karakaš Obradov.
„I ova nas knjiga iznova podsjeća na potrebu kritičkog iščitavanja arhivskog gradiva koje su stvarale Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača ili pak OZNA odnosno UDBA“ – zaključila je.
Obrađivanje ove teme govori o našem odnosu prema žrtvama svih ratnih sukoba
Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest, Gordan Ravančić, pozdravivši sve prisutne istaknuo je uspješnu suradnju između Hrvatskog instituta za povijest i izdavačke kuće AGM na izdavanju ove knjige, a izrazio je nadu da će se ta suradnja i nastaviti.
„Tema kojom se bavi dr. sc. Jareb u ovoj, svojoj najnovijoj znanstvenoj monografiji, važna je ne samo iz kuta hrvatske historiografije nego i zbog činjenice da je pitanje Katyna i Katynskog zločina na neki način razbija crno-bijelu sliku povijesnih zbivanja koja je, nažalost, prečesto prisutna u našem javnom prostoru i protiv te slike se historiografija žestoko znanstveno bori.“ – rekao je dr. sc. Ravančić i nastavio:
„A istovremeno ova tema jasno govori i o našem odnosu prema tragediji i žrtvama svakog ratnog sukoba, ali onda i mogućoj zlouporabi tih žrtava u svrhu širenja vlastitih ciljeva i ideologija.“
Kontinuirani rad još od vremena studija
Na kraju se okupljenima obratio sam autor koji je kazao kako, iako je ovo njegova posljednja knjiga, ona je prva počela nastajati.
„Sve je počelo negdje 1993.-1994., kada sam bio na magisteriju na Srednjoeuropskom sveučilištu, tamo je bilo puno i poljskih studenata, a tih godina se puno pričalo i o Katynu. Neki kolege su me pitali, jer su čuli da je zločin istraživao neki hrvatski liječnik, da proučim postoje li u Zagrebu neki dokumenti o tome. Ja sam to i učinio po povratku u Zagreb – našao sam mnogo toga u tisku NDH i zapravo se jako zainteresirao za tu temu.“ – ispričao je dr. sc. Jareb, koji je za kraj zahvalio svojoj obitelji, recenzentima, izdavaču i svima prisutnima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa