Nekoliko desetina kilograma kokaina zaplijenjeno je u Tivtu na jedrenjaku “Jadran“, kojeg Crna Gora godinama Hrvatskoj odbija vratiti, a jedna je osoba uhićena, objavljeno je u subotu pošto je u petak vojna policija zaplijenila pošiljke sumnjajući da se radi o psihoaktivnim tvarima.
> Ministar obrane Crne Gore neizravno poručio Hrvatskoj: “Jadran” ostaje u Crnoj Gori
Brod Jadran trebao je sa studentima kotorskog Fakulteta za pomorstvo isploviti u petak na petnaestodnevno školsko krstarenje do Turske i Grčke, objavili su mediji.
Zbog pokušaja krijumčarenja milijunski vrijedne pošiljke uhićen je najmanje jedan član posade tog ratnog broda. Neslužbeno se doznaje da je riječ o starijem vodniku Dušku Radenoviću i on je za sada jedini osumnjičen za pokušaj ‘šverca’ narkotika.
Time je nanesena nemjerljiva šteta ugledu školskog broda „Jadran“, Mornarice i oružanih snaga Crne Gore, navodi ministarstvo obrane.
Radenovića sumnjiče da je proteklih dana, tijekom priprema broda za krstarenje, kada je na “Jadran” bila donesena hrana za dvotjedni boravak gotovo 80 ljudi na moru, unio te zatim u jednoj od prostorija na brodu sakrio veću količinu narkotika.
Prema neslužbenim informacijama, pretragom i pretresom broda pronađeno je između 50 i 60 kilograma kokaina.
Službene osobe otkrile su “da određene kriminalne skupine imaju namjeru iskoristiti krstarenje školskog broda ‘Jadran’, koje je bilo planirano za danas, 19. travnja 2019. godine, za provođenje kriminalnih aktivnosti”, objavilo je u petak ministarstvo obrane koje je obavijestilo Upravu policije i nadležno tužilaštvo.
Zbog sumnje da iza pokušaja krijumčarenja najvrednijim brodom Mornarice VCG stoji ozbiljna organizirana kriminalna skupina, istragu je preuzelo Specijalno državno tužilaštvo.
Crna Gora godinama Hrvatskoj odbija vratiti ukradeni jedrenjak ‘Jadran’
Podsjetimo, “Jadran” je inače hrvatski jedrenjak koji se početkom Domovinskog rata zatekao na remontu u Tivtu gdje je zadržan sve do danas i Hrvatska još uvijek traži njegov povrat.
Prošlogodišnje isplovljavanje “Jadrana” iz Bokokotorskog zaljeva do Malte i sidrenje u tamošnjoj luci La Valletta rezultiralo je diplomatskom notom Hrvatske i malteškim vlastima i službenoj Podgorici, navodi Slobodna Dalmacija.
Crna Gora godinama odbija dogovor oko povrata jedrenjaka koji je od porinuća davne 1933. u Hamburgu sve do Domovinskog rata bio upisan u flotne liste hrvatskih luka. Ni pobratimstvo dviju država u istom vojnom savezu nije pomoglo razriješiti spor definiran svojedobnim sporazumom o sukcesiji imovine bivše SFRJ: štoviše, ukradenu imovinu Crna Gora sad pokušava zakamuflirati plavom zastavom NATO-ovog saveza.
Stručnjaci za međunarodno pomorsko pravo izražavaju sumnjičavost prema utemeljenosti korištenja NATO zastave u međunarodnoj plovidbi “Jadrana”, nazivajući takvu situaciju pravnim unikumom.
Mutant-rješenje
Izvori u MORH-u koji se bave ovom problematikom tvrde da je vjerojatno posrijedi jeftin igrokaz crnogorskih vlasti koje za dopuštenje korištenja NATO-ove zastave na jarbolu “Jadrana” najvjerojatnije nisu zatražili privolu nadležnih instancija Sjevernoatlantskog saveza.
Podsjećaju da je hrvatska strana Crnoj Gori svojedobno dala više nego velikodušnu ponudu: da pristanu da školski brod “Jadran” uđe na hrvatske flotne liste i bude naše vlasništvo, a zauzvrat bi im se dalo neograničeno pravo na školovanje crnogorskih vojnih i civilnih kadeta.
Iz Podgorice je nuđeno mutant-rješenje s podjelom vlasništva nad brodom između dvije države, što je također politički izum koji dosad nikad i nigdje nije evidentiran u analima međunarodnoga prava. Na brodovima se primjenjuje princip eksteritorijalnosti, što znači da ih se tretira sastavnim dijelom tla zemlje pod čijom zastavom plove.
U hipotetskoj situaciji da se vlasništvo nad “Jadranom” podijeli između Hrvatske i Crne Gore, granica između dviju država morala bi se potegnuti negdje između krme i prove, kako bi se znalo čija je jurisdikcija nad kojim dijelom broda, piše Slobodna Dalmacija.
“Školski brod Jadran vlasništvo je Republike Hrvatske i neraskidivi dio hrvatske pomorske povijesti. Hrvatska će poduzeti sve legitimne korake kako bi spomenuti brod bio vraćen pod hrvatski stijeg, a od Crne Gore očekuje provedbu dogovora o sukcesiji i poštivanje međunarodnog prava. Kao izraz dobre volje u kontekstu dobrosusjedskih odnosa, Republika Hrvatska pristala je na mogućnost zajedničkog korištenja ŠB Jadran u svrhu školovanja kadeta obiju zemalja. Međutim, matična luka ŠB Jadran može biti isključivo luka u Splitu, kao što je to bilo do 1990. godine kada je taj brod odvezen u Boku Kotorsku na remont, ali nikada nije vraćen“, poručio je lani potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
