U Umjetničkom paviljonu otvorena je izložba “Joan Miro: remek-djela iz Fundacije Maeght” koja obuhvaća četrdesetak slika, skulptura, litografija i crteža tog proslavljenog katalonskog umjetnika.

Među četrdesetak izloženih radova posebno mjesto zauzima 21 skulptura koje su predstavljene kroz razdoblje od dva desetljeća, od ranih šezdesetih, kada se Miro počeo ozbiljnije zanimati za taj oblik likovnog izražavanja, do početka osamdesetih.

Izložba će biti otvorena do 8. veljače iduće godine.

Joan Miro (1893., Barcelona – 1983., Palma de Mallorca) bio je izuzetno plodan umjetnik, a opus mu obuhvaća više od jedanaest tisuća radova – crteže, kolaže, litografije, bakroreze, keramičke objekte, skulpture i slike.

A zašto je Joan Miró uopće važan u povijesti umjetnosti, ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić istaknula je kako je dovoljno reći da je važan zato što je, s još nekolicinom, stvarao, kreirao i trasirao umjetnost 20. stoljeća!

Iako je smatran članom nadrealističkog pokreta, Joan Miró Ferra zapravo nikada nije predugo „prijateljevao“ s bilo kojim stilom, on nikada nije izdao svoju umjetničku autonomiju i kreativnost.

Naprotiv, uvijek je težio novim izražajnim ciljevima kroz potpuno nove diskurse. Kontakt s pariškom avangardom, a naročito s Picassom, Tristan Tzarom i Andre Brentonom, rezultirao je stvaranjem novog kozmosa bića i simbola u njegovim djelima, a to je naročito vidljivo u dijelu njegovog skulpturalnog opusa. Njegov biograf Jacques Dupin napisao je kako slike zemlje i život seljaka bile duboko spremljene u slikarevoj memoriji pa je za velik broj radova upravo inspiracija ruralni svijet, ali i katalonska baština, s različitim temama – vječni ciklus života i smrti, seksualnost i plodnost, metamorfoza…

Izvor: narod.hr/hrt
Photo: Umjetnički paviljon/telegraph.uk/fah