Neron je već posjećivao Zagreb. Svojedobno je zapalio savsko kupalište, pa Paromlin, a sada i Vjesnikov neboder, sve ruine na atraktivnim parcelama. Neron po Hrvatskoj pali odlagališta otpada na otvorenom, a nedavno je gorjelo skladište guma u središtu Svete Nedelje, naprednom high tech središtu. Hara parkiralištima sa skupim automobilima. Piše to Boris Beck za Večernji list.
Medijsko potpaljivanje
Neron pali šume uz obalu kako bi poslije na zgarištu izgradio apartmane, i to ne samo kod nas nego i u drugim Sredozemnim zemljama. Još je opasniji medijski Neron koji ne piše tipkovnicom nego kanistrom i potpaljuje političke strasti s lijeva i zdesna, svirajući na svojoj stranačkoj liri dok nas sve guši gusti ideološki dim, a poslije u požarištu nalazimo kosture iz Drugog svjetskog rata.
Bijes je zahvatio i mlade pa nema dana da se negdje ne organizira ili improvizira tučnjava, uz opširno i detaljno izvješćivanje.
>Beck: Sada ćete ostatak života slušati o hrvatskom junaštvu i srpskoj kulturi!
Članci o masovnim ubojicama
Profesor emeritus iz Melbourna Paul Mullen autor je brojnih knjiga i članaka o manijacima,
stalkerima, pedofilima i njihovim žrtvama, a u najnovijoj se bavi masovnim ubojicama. Prvi je zabilježen na Zapadu 1913. u Njemačkoj, kad je tirinški učitelj ubio suprugu i svoje četvero djece, a potom se naoružan do zuba otputio u Mühlhausen i nasumce ubio još devetero ljudi.
Do 1966. dogodila su se još tri slična slučaja, ali sve se promijenilo u kolovozu te godine. Tada se 25-godišnji student popeo na promatračku platformu na 28. katu zgrade Sveučilišta u Teksasu i odatle pobio 15 ljudi, ranivši još njih 30. Osvanuo je na svim naslovnicama, s fotografijom i imenom, a 1975. snimljen je i film Smrtonosni toranj u kojem ga je glumio Kurt Russell.
Mullen kaže da je tada nastao predložak koji od tada samo buja – a prvi imitator
pojavio se samo pet tjedana kasnije.
>Beck: Imamo političare koji vode politiku iz 1941. i povjesničare koji žele stvarati povijest
Mediji stvaraju kulturni obrazac
Mullenova teorija je da mediji stvaraju kulturni obrazac u svemu, pa su se tako i masovna
ubojstva pretvorila u poznati i ponovljivi scenarij pošto su medijski bila široko pokrivena. U svojoj karijeri Mullen se osvjedočio da mnogi ubojice proučavaju prethodnike i znaju detalje o prijašnjim napadima, a ponekad ih imitiraju u odijevanju ili načinu napada.
Ne samo da su mediji stvorili predložak zločina, budući ubojica na medije i računa, da će proširiti njegovu zloglasnost, da će se o njemu govoriti i da će biti zapamćen. Masovni ubojice priželjkuju slavu i publicitet, a mediji im u tome idu na ruku jer objavljuju njihova imena, fotografije, biografije i manifeste.
Savjet za novinare i urednike
Mullen ima savjet za novinare i urednike: ne objavljivati imena ubojica, izbjegavati
senzacionalizam, fokusirati se na žrtve, a ne na počinitelja, ne objavljivati njihove proglase, ciljeve ili motive, suzdržati se od toga da ih se naziva usamljenim vukovima i slično.
U nedostatku masovnih ubojica, kod nas bi se to moglo primijeniti na palikuće i piromane, pa zatim na sve koji imaju nešto reći o ustašama, partizanima, Bleiburgu i Jasenovcu, a najhitnije o maloljetničkim tučnjavama.
A kad sam vam već odao da redovno pratim mračnu stranu svijeta, mogu vam još za kraj prenijeti vijest iz crne kronike koja me se duboko dojmila. Prošli tjedan je na Bajakovu uhićen Srbin sa 180.000 tableta za smirenje. Ne shvaćam, zašto tog dobrog čovjeka nisu pustili? Nosio je baš ono što nam je svima hitno potrebno.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa