Oči cijeloga svijeta i dalje su usmjerene na jednu točku, Hormuški tjesnac, koji je postao svojevrsna metafora za “pupak svijeta”. Zadubljeni u toj meditativnoj pozi, polako shvaćamo kako je Hormuz možda samo jedan mali moreuz, ali globalno predstavlja kritičnu točku za cijeli sustav snabdijevanja energijom. Taj je tjesnac već dva mjeseca zatvoren, a globalni energetski sustav, i sve što ide uz to, pred kolapsom. Piše Borislav Ristić za Večernji list.
> Ristić: SAD će izgubiti, na dugi rok opet će male nacije uzeti mjeru oholim porobljivačima naroda
Zato svi s usrdnom nadom čitamo vijesti iz Islamabada kako bi se Washington i Teheran uskoro mogli nagoditi i potpisati sporazum oko otvaranja Hormuza. Taj optimizam snažno hrane i medijski napisi, ali i burze, koje su, unatoč svemu, rekordno visoko. Ta je nada ljudski razumljiva, jer nikome nije drago beznađe, ali je u ovoj su igri očekivanja toliko puta bila izigrana, da malo zdrave skepse nije na odmet.
Iz križaljke nikako ne treba isključiti Izrael
Prije svega, iako se govori o dogovoru Amerike i Irana, u igri su tri glavna aktera ove drame. Iz križaljke nikako ne treba isključiti Izrael. Svi oni imaju svoje zasebne interese, u što smo se mogli uvjeriti i tijekom prethodnog, neuspjelog kruga pregovora u Pakistanu, kada je Izrael istaknuo zahtjev da kontrolira procese u regiji. Te je interese možda moguće uskladiti negdje u beskonačnosti, ali jako teško u skorom vremenu.
Oko samog Hormuza se čini kako Amerikanci i Iran i nemaju neki načelni spor, ali je nevolja u tome što tu i jednima i drugima odgovara trenutno stanje, odnosno, zatvoren tjesnac. Iran je na dobitku jer je silom izborio pravo na kontrolu nad tjesnacom, dok Amerikancima odgovara blokada konkurencije na energetskom tržištu, pa svi idu kod njih po naftu. Zato sve prije liči na igrokaz i usmene dogovore, nikako i na trajno rješenje.
Dodatni problem je što strane u sporu nisu ni same sa sobom jasne što žele. Tako stižu glasovi kako je na iranskoj strani politika sklona popuštanju, dok vojska drži tvrdolinijaški smjer. Ali, isto to se može reći i za Amerikance. Izbori su iza ćoška, pa Trumpu nikako ne odgovara otezanje s ovim sukobom, ali vojska teško da ima takvih obzira, naročito kada su u regiju već dovukli čitavu flotu i iskrcali desetine tisuća vojnika.
> Ristić: Rat za petrodolar – kopnena invazija na Irak sljedeći je logičan korak
Eskalacija se čini kao jedina opcija
Iran, sa svoje strane, ovaj rat vidi kao jedinstvenu priliku da se oslobodi pola stoljeća američke dominacije u regiji, te da ostvari svoju kontrolu nad regijom Bliskog istoka. Za taj cilj, koji kod njih ima i religijsku komponentu, oni su spremni podnijeti svaku žrtvu.
Slično je i s Izraelom, kojemu također ne bi smetao odlazak Amerikanaca, čime bi mu se otvorila prilika da ostvari svoju kontrolu nad čitavim Bliskim istokom.
U svemu ovome najveći su gubitnici arapske naftaške monarhije, koje nastavkom sukoba mogu izgubiti sve i biti “vraćene u kameno doba”. One su dosad već izgubile povjerenje u američku zaštitu, pa se ne bi trebalo čuditi ako podrže zahtjeve Izraela i opciju koja ide ka potpunom vojnom porazu Irana. Privremena rješenja traju koliko traju, a to za njih nije rješenje, pa se eskalacija čini kao jedina opcija.
Iz ovoga je jasno kako većina igrača u sukobu stoji na maksimalističkim pozicijama. Jedino Trumpu ne odgovara eskalacija sukoba u totalni rat, jer je protiv toga njegova baza. Istovremeno, nekako mora smisliti kako iz ovoga da izađe kao pobjednik. Zbog toga oteže i kupuje vrijeme s “pregovorima”, čekajući, valjda, da mu se “otvore karte”. Bit će zanimljivo vidjeti i kako, jer protiv demokrata još nekako, ali protiv Pentagona će biti teže.
Nama, koji sve to možemo samo promatrati sa strane, jedino je izvjesno kako vrijeme polako curi, pa se možemo samo pitati hoće li energetska kriza eskalirati i prije nego li krene vojna eskalacija.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
> Ristić: Sljedeća dva tjedna su ključna
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/Večernji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.