I dok u Hrvatskoj cijepljenje slabo napreduje i u redovima se nagurava tek za prvu dozu Pfizerova cjepiva, na Zapadu se već raspravlja o trećoj dozi najesen. Otkud se pojavila treća doza kad se cijelo vrijeme govori o potrebi primanja dviju kod većine registriranih cjepiva protiv koronavirusa?
‘Za većinu cjepiva imamo primovakcinaciju, a onda po potrebi docjepljivanje. Sada obavljamo primovakcinaciju s dvije doze (osim cjepiva proizvođača Johnson&Johnson), a tek ćemo znati treba li nam kasnije docjepljivanje trećom ili možda četvrtom dozom’, objašnjava za tportal epidemiolog Branko Kolarić.
Hoće li nam trebati docjepljivanje, ovisi to o dvije stvari
‘Prvo, koliko će trajati imunitet od dvije doze kojima se sada cijepimo. Moguće je da će trajati dulje, pa nam najesen neće trebati treća doza, ali je dobro imati pripremljeno cjepivo ako bi imunitet pao ili se pokaže da zaštita više nije toliko visoka, a još bude trajala epidemija’, navodi Kolarić. Dodaje da je važno biti pripremljen i za tu mogućnost kako nam se opet ne bi dogodila nestašica cjepiva.
Albert Bourla, izvršni direktor Pfizera, prije nekoliko dana najavio je da će ljudima najvjerojatnije biti potrebna treća doza cjepiva šest do 12 mjeseci od cijepljenja, odnosno kad prestane pretpostavljena zaštita. Najavio je i moguće ponovno cijepljenje svake godine zbog pojave novih varijanti virusa.
Kako je riječ o novoj bolesti i cjepivima, još se ne zna koliko traje zaštita. Razina protutijela kroz mjesece prati se kod osoba koje su sudjelovale u trećoj kliničkoj fazi istraživanja.
Koliko će trajati imunitet nakon dviju doza?
‘Poznato je to da je razina protutijela dobra nakon šest mjeseci. Kakva će biti nakon devet mjeseci, to još ne znamo. Ako se pokaže da nakon devet ili 10 mjeseci počinje padati razina protutijela, trebamo se opet cijepiti kako bismo podignuli razinu zaštite’, objašnjava Kolarić.
To podizanje razine protutijela u krvi obavlja se jednom dozom. Kako u tijelu od ranije postoje protutijela, nova doza ih budi, a stvaraju se i nova protutijela i stanice koje jačaju imunitet protiv bolesti.
Na upit znači li to da bismo teoretski trebali biti spremni i za četvrtu ili petu dozu ako se pandemija protegne, Kolarić kaže da to ovisi o tome koliko će trajati imunitet nakon prve dvije doze i koliko će trajati pandemija.
‘Teoretski je moguće da to postane bolest kao gripa, protiv koje ćemo se cijepiti svake ili svake dvije sezone ako budemo željeli imati zaštitu’, smatra Kolarić.
Ističe pritom da govorimo o hipotetskim situacijama koje se možda neće dogoditi jer se u Europi još nije cijepilo mnogo ljudi i pitanje je hoćemo li do jeseni steći kolektivni imunitet. Međutim svejedno je bolje pripremiti se za to da imamo dozu za docjepljivanje nego da je nemamo ako nam zatreba.
Dakle drugi razlog zbog kojeg je moguće da će nam trebati docjepljivanje, prema Kolariću, novi su sojevi koji su malo različiti od izvornog i malo drugačija zaštita koju nam pružaju aktualna cjepiva.
Postavlja se i pitanje hoćemo li se moći docjepljivati cjepivima različitih proizvođača jer imamo i nova koja se tek trebaju naći na tržištu i koja su u pripremi, a ne da stalno budemo vezani uz isti pripravak. Kolarić vjeruje da ćemo moći uzeti treću dozu drugog proizvođača.
