Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS—CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019, a riječ je o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi.
Statistički podatci koje je donio američki Institut CDC (Centers for Disease Control and Prevention) pokazuju kako je smrtnost od gripe naglo pala otkako je porasla smrtnost od zaraze Covidom-19.
Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?
U tablici koju donosi spomenuti Institut CDC prikazali su vrste zdravstvenih stanja i uzroke smrti. Tek za 6 posto smrtnih slučajeva, drugog uzroka osim Covida-19 nema. Pod posebnim rizikom su ljudi s nekoliko istovremenih kroničnih bolesti. Među najviše smrtnih slučajeva uz Covid, spominje se upala pluća, hipertenzija, šećerna bolest, pretilost.
Hrvatska stranica namijenjena za vijesti o koronavirusu također navodi da su u povećanom riziku starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti jetre i bolesti dišnih puteva):
Također, CDC je pokazao kako je smrtnost od gripe oštro pala s porastom smrtnosti od Covida-19, ali i kako je broj umrlih za razliku od prvog vala, sada sve manji. Najveći broj umrlih bilo je kod populacije starije od 85 godina te je najveća smrtnost zabilježena u travnju ove godine.
Je li se virus promijenio u odnosu na početak pandemije?
Među oboljelima u posljednjih mjesec dana možemo vidjeti blaže oblike bolesti i manje je onih koji su na respiratoru, piše koronavirus.hr.
Jednim dijelom to se može objasniti činjenicom da u posljednjih mjesec dana obolijevaju u prosjeku mlađi ljudi nego u prvih nekoliko mjeseci epidemije. Manje oboljelih na respiratoru može se dijelom objasniti promjenom kliničkih smjernica za liječenje teških oblika bolesti.
Gripa, prehlada ili COVID-19?
Simptomi koronavirusa u mnogočemu su slični siptomima prehlade i gripe.
Prema raspoloživim podatcima, inkubacija COVID-19 iznosi 2 do 14 dana, s medijanom 5-6 dana. Za sada postoje ograničena saznanja o punom spektru kliničke slike oboljelih, iako su najčešće zabilježeni simptomi povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima, gubitak mirisa ili okusa, te umor i opća slabost. Teža klinička slika i potreba intenzivnog liječenja češća je u osoba starije životne dobe, kao i u onih osoba koje imaju komorbiditete.
Među oboljelima u posljednjih mjesec dana možemo vidjeti blaže oblike bolesti i manje je onih koji su na respiratoru, piše koronavirus.hr.
Jednim dijelom to se može objasniti činjenicom da u posljednjih mjesec dana obolijevaju u prosjeku mlađi ljudi nego u prvih nekoliko mjeseci epidemije. Manje oboljelih na respiratoru može se dijelom objasniti promjenom kliničkih smjernica za liječenje teških oblika bolesti.
Mnogi psiholozi u medijima ističu da je važno ostati informiran, no da u tome treba imati granice
U posljednje vrijeme jako se puno priča o tome na koji način, koliko često i gdje se informirati o situaciji u kojoj se nalazimo. Često se spominje da nas je, osim pandemije koronavirusom, zahvatila i infodemija – informacijska epidemija vijestima, i to prvenstveno onim na društvenim mrežama od kojih je većina lažnih vijesti, teorija zavjere…
Svima je njima zajedničko da izazivaju dodatnu uznemirenost, nepovjerenje prema službenim vijestima i osjećaj da nam se nešto, za nas važno, prešućuje.
U istraživanju koje je nedavno provedeno na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na gotovo 1000 punoljetnih sudionika svih dobnih skupina dobiveno je da se gotovo petina njih osjeća preplašeno, frustrirano i zbunjeno dok pretražuju informacije na Internetu. Navode da im je, jednom kad započnu pretraživanje, teško prestati, a daljnje traženje kod njih izaziva neugodne emocije. Isto tako, gotovo 70 % sudionika navodi da im u ovom situaciji pomaže informiranost.
U moru informacija kojima smo okruženi važno je znati kome treba vjerovati. Informacije koje dolaze društvenim mrežama su često neprovjerene, savjetuje psihologinja, dr. sc. Anita Lauri Korajlija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
