U četvrtak je zabilježeno 255 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas ukupno 1689.
Zbog čega Dalmacija ima tako loše brojke, višestruko lošije od Istre i Primorja, također turističkih podučja u kojima je, razmjerno broju stanovnika, turista ove godine više nego na jugu?
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak komentirao je velike regionalne razlike u borbi protiv koronavirusa.
Prenosimo njegov razgovor za Jutarnji list.
Dalmacija bilježi goleme brojeve novozaraženih, a za razliku od njih, u Istri je situacija bitno povoljnija. I jedni i drugi imaju puno turista. Gdje je Dalmacija pogriješila?
– Prvenstveno je Stožer u Istri od početka radio dobar posao na terenu i ljudi su tamo disciplinirani. Dalmatinci imaju malo opušteniji mentalitet, mediteransku opuštenost. Ljudi se pozdravljaju, ostvaruju bliske kontakte, kao da su zaboravili da je u tijeku epidemija. Primjerice, bio sam u Istri sedam dana i svi nose maske i drže distancu.
U Dalmaciji nisam bio, ali mi kolege kažu da je dolje puno opuštenije, što se pokazuje kao lošija varijanta borbe protiv zaraze. Očito je da je Istra uspješnija u borbi s koronavirusom. Barem zasad. Osim toga, u Istri nema velikih klubova kao u Dalmaciji. Riječ je o klubovima koji su i izvan konteksta koronavirusa poznati i u kojima se okuplja velik broj mladih ljudi koji zaborave na mogućnost zaraze.
Je li to rezultat balansa između održavanja turističke sezone i pokušaja držanja situacije pod kontrolom?
– Mi imamo najuspješniju turističku sezonu u Europi, a unatoč tome balansiramo. Činjenica je da posljednjih dana imamo neželjen broj oboljelih, ali smatramo da je i dalje epidemija pod kontrolom. Mi smo donosili mjere kako smo smatrali da je potrebno.
Skratili smo radno vrijeme noćnih klubova, ali i dalje smatramo da kada imamo mlade ljude u takvim prostorima, imamo kakvu-takvu kontrolu. Mladi će se okupljati neovisno o tome zatvorimo li kafiće i klubove. Ovako ih barem lakše možemo pronaći. Ta je populacija uglavnom asimptomatska i važno je što više testirati. Cilj je da funkcioniramo u tom balansu između virusa, gospodarstva, turizma i ostalih aktivnosti.
Hoće li se, s obzirom na situaciju, donositi mjere po regijama?
– To je uvijek nezgodno jer ako Nacionalni stožer donese odluku, onda krenu optužbe o diskriminaciji. Smatram da lokalni stožeri trebaju procijeniti situaciju i dati svoj prijedlog. U većini slučajeva smo takve prijedloge usvajali. Svi se sjećaju da je Vukovarsko-srijemska županija zatražila smanjen broj ljudi na svadbama i mi smo to omogućili.
Što kažete na odluku Njemačke da Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju stavi u crvenu zonu?
– Prema njihovim indikatorima, one jesu u toj zoni. Najgore stoji Splitsko-dalmatinska županija gdje broj oboljelih na 100.000 stanovnika u 14 dana sada prelazi 100. U Šibenskoj je to nešto niže, ali ipak visoko. Pretpostavljam da su Nijemci gledali i kamo njihovi građani najviše idu na more.
Istok zemlje sada puno bolje stoji u odnosu na obalu. Koliku bojazan predstavljaju povratnici s godišnjih odmora?
– Naravno da je rizik. Virus se lako prenese u drugu županiju, stoga treba paziti. Apeliram na sve, a pogotovo na mlade da se pridržavaju preporuka, distance i nošenja maski gdje je potrebno. Iako njima virus vjerojatno neće napraviti neku štetu i teško ih razboljeti, moraju misliti na starije osobe koje nemaju takav imunitet kao oni. Nadamo se da će se situacija primiriti za nekoliko dana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
