Europska agencija za lijekove 29. siječnja treba odobriti uporabu cjepiva Oxford – AstraZeneca, a Hrvatska je upravo tog cjepiva naručila najviše – dva milijuna i 705 tisuća doza. Do travnja bi trebalo biti procijepljeno milijun ljudi. Ali sva cjepiva, kako pokazuju dosadašnja klinička istraživanja, nemaju jednaku učinkovitost.
Devetnaest dana prošlo je otkako su Pfizerovim cjepivom cijepljene prve osobe u Hrvatskoj. A svi koji su primili prvu, čekaju na primitak druge doze.
“Sljedeći tjedan započinjemo s drugom dozom”, najavljuje dr. sc. Danijela Lakošeljac iz NZJZ-a Primorsko-goranske županije.
I u Međimurju, kažu, sve ide po planu.
“To vam podrazumijeva da svi Domovi za umirovljenike i starije, sve socijalne ustanove, to je u visokom postupku već sve procijepljeno. I onda je išla onda druga faza, zdravstveni radnici“, kaže Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja Čakovec.
A prema podacima HALMED-a, alergijske reakcije zabilježene su kod osam, a nuspojave kod 104 osobe. I to nakon cijepljenja cjepivom Pfizera i BioNTecha, donosi dnevnik.hr.
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode – najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na bol i oticanje na mjestu primjene cjepiva, zatim glavobolju, povišenu tjelesnu temperaturu, umor, slabost, tresavicu i mučninu.
Iz HALMED-a napominju da je riječ o očekivanim nuspojavama, blagog do umjerenog intenziteta koje prolaze za nekoliko dana. I da za cjepivo Moderne nuspojave još nisu zabilježene.
Čičin Šain: “Bilo koje cjepivo bolje je od zaraze”
Virusni imunolog Luka Čičin Šain kaže: bilo koje cjepivo bolje je od zaraze koronavirusom, no razlika među cjepivima ipak postoji.
“Ono što vidimo sad na uzorku od nekoliko desetaka tisuća ljudi u tim kliničkim istraživanjima je da nema nekih velikih razlika između Pfizera i Moderne. I jedno i drugo cjepivo imaju učinkovitost koja je negdje preko 90 posto, učinkovitost od AstraZenece je nešto niža, pričamo o učinkovitosti od 70 posto”, kaže dr. sc. Luka Čičin-Šain iz Centra ta infektološka istraživanja Helmholtz.
A upravo tog cjepiva Hrvatska je naručila najviše, dva milijuna i 705 tisuća doza.
“Ono što je najbitnija vijest danas i to da se ne izgubi u mnoštvu informacija, postoje sve naznake, i to vrlo ozbiljne, da će Europska agencija za lijekove 29. siječnja dati odobrenje Oxford Zeneca”, rekao je premijer Andrej Plenković.
Do kraja 2021. u Hrvatsku bi trebalo stići pet milijuna i 600 tisuća doza cjepiva, od raznih proizvođača. A trenutačno smo zemlja koja u Europi ima najveći pad novooboljelih osoba.
“Mi smo sada na incidenciji, 14-dnevnoj, negdje između 350 i 400 na 100 tisuća ljudi, dakle još ima mjesta da spustimo tu incidenciju”, kaže Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade RH. Pa mjesta za popuštanje mjera nema.
“Do 31. siječnja će biti ovako, analizirat ćemo s infektolozima, epidemiolozima, stručnjacima situaciju, ako bude dobra, onda možemo ići na relaksiranje, jer vodimo računa, zimski mjeseci nisu prijatelji relaksacije”, kaže Plenković.
A dok je zime, kaže, Vlada nema ni pravo ni luksuz na popuštanje mjera.
Prof. Mićović: “Sva tri cjepiva su vrlo dobra”
O razlikama među cjepivima, nuspojavama, stečenom imunitetu govorio je i prof. dr. Vladimir Mićović, ravnatelj NZZJZ-a Primorsko-goranske županije, se već cijepio.
“Pfizer cjepivo je jedino s kojim zasad cijepimo, cijepili smo već oko 3500 ljudi na području Primorsko-goranske županije. Odaziv je velik i to je zaista dobro. Kao zdravstveni djelatnik odabrao sam Pfizerovo cjepivo, ono je zasad jedino dostupno, no dolazi nam Modernino koje će biti u nešto manjim količinama i AstraZenecino, tzv. Oxfordsko cjepivo koje također željno očekujemo jer se s tim cjepivom može cijepiti veći broj ljudi. Očekujemo nešto veće količine, krajem mjeseca ili početkom idućeg”, kaže prof. Mićković.
Da je mogao birati, kaže, odabrao bi Pfizer cjepivo.
“To je jedna nova tehnologija što se cjepiva tiče, inače u biotehnologiji nije nova. Dakle, glasnička RNK molekula je ta koja se ubrizgava na neki način u naše stanice citoplazme, stvara vlastiti protein koji emitira protein koronavirusa i tako se stvara imunološki odgovor. To je i ubrzalo cijelu proceduru, registraciju i sve ostalo. Modernino cjepivo je rađeno na sličnoj tehnologiji, a AstraZenecino je vektorsko, cjepivo na nosaču. To je adenovirus, virus obične prehlade, čovjeka, čimpanze, i u njega se ugrađuje dio genoma koronavirusa. To je nekako poznatija tehnologija koja je i prije uporabljena”, objašnjava.
Na pitanje je li ta tehnologija zastarjela Mićović odgovara kako sva tri cjepiva imaju svoje prednosti.
“Vrlo dobra su sva tri, recimo ovo AstraZenecino, ono klasično cjepivo, može se čuvati na temperaturu kućnog hladnjaka i to će olakšati distribuciju i čuvanje na određeno vrijeme. Sva druga koja se trebaju primiti, kod sva tri se treba primiti i druga doza, može se cijepiti i nakon tri mjeseca pa i više, što nam daje jedan manevarski prostor da možemo procijepiti veći broj ljudi i logistički biti efikasniji “, kaže.
Na pitanje mogu li se cjepiva različitih proizvođača kombinirati prof. Mićović odgovara da istraživanja u tom smjeru nisu dokazala takve tvrdnje, a vjerojatno ni neće.
“Onaj koji se cijepio jednom vrstom, cijepit će se i drugom. Pfizer već nakon 12 dana osigurava više od 50 posto zaštite, AstraZenecino osigurava 70 posto zaštite nakon 22 dana. To su vrlo dobri rezultati na preliminarnim kliničkim studijama, ali se one i dalje provode. Rezultati su zaista ohrabrujući”, kaže.
Broj reakcija je mali
Imunitet od više od 95 posto, objašnjava, postiže se nakon primanja druge doze i to u roku od 10 do 12 dana, kad su u pitanju platforme Pfizer i Moderna. Kod AstraZenece, kaže, potrebno je nešto malo duže.
Objašnjava kako, prema većini znanstvenika, cijepljenje protiv koronavirusa bit će vjerojatno sličnije sezonskom načinu procjepljivanja, slično gripi. Ima i optimista, navodi, koji govore da će nam imunitet trajati i dvije godine.
“Ono što ohrabruje su rezultati kvalitete postignuti procjepljivanjima do sad. Pet je cjepiva sada koja su uporabi u cijelom svijetu, 40 je već sretnih zemalja koje su počele s procjepljivanjem, neke su vrlo uspješne, poput Izraela, vjerujem da će Hrvatska također biti vrlo uspješna”, navodi prof. Mićović.
O težim nuspojavama u dosadašnjem procjepljivanju u zemljama svijeta, prof. Mićović navodi kako su u SAD-u do sad cijepili više od 2,5 milijuna ljudi – reakcija je bilo.
“Jedini relevantniji izvještaj koji je bio je 21 anafilaktička reakcija, ali nije jedan taj slučaj nije završio letalno. Nekoliko ih je hospitalizirano, ali taj je broj vrlo mali, takve su reakcije vrlo rijetke. Anafilaksa je moguća i kod uboda ose ili pčele, unošenja ne
Tekst se nastavlja ispod oglasa
