“Više je ljudi umrlo zbog nepružanja liječničke pomoći i operacija i svih pregleda koji su bili otkazani zbog straha od COVID-19, nego od posljedica samog virusa”, upozorio je bivši sudac i nezavisni zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić komentirajući pandemiju koronavirusa.
– Nažalost, ništa se nije promijenilo. Cijela pandemijska priča bazira se na lažima, neistinama, zabludama koje se guraju u apsolutno svim mainstream medijima na apsolutno isti način. Mjere stožera, nošenje maski, to su Micky Mouse metode bez ikakve znanstvene utemeljenosti. Broj oboljelih ne odgovara istini. Broj umrlih nema nikakve veze s istinskim brojem umrlih od COVID-19, što je utvrdio i engleski NHS (National Health Service) da najmanje 25% smrti nema dodirne točke.
– Stope smrtnosti objavljene su na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije. John Ioannidis, jedan od najpriznatijih znanstvenika objavio je svoju studiju koja se bazira na 61 drugoj studiji gdje je utvrđena smrtnost od 0,00% do 0,33%, i to računajući ove njihove stope gdje se smrtnost obračunava 28 dana od pozitivnog PCR testa, bez obzira na uzrok smrti. Takve smrti su uzete u obzir da bi se došlo do glavnog prosjeka od 0,05%. Reakcija svih država i Europskog parlamenta se pokazuje potpuno pretjeranom. Kampanja straha dovela je do više smrtnih slučajeva nego sama bolest COVID-19. Više ljudi je umrlo zbog nepružanja liječničke pomoći i operacija i svih pregleda koji su bili otkazani zbog straha od COVID-19, nego od posljedica samog virusa.
– Najsmrtonosnija pandemija posljednjih stotinjak godina bila je pandemija španjolske gripe. Ona je nestala u roku od godinu i pol od njezinog pojavljivanja bez ikakvog cjepiva, ikakvih lijekova. Prvo cjepivo protiv gripe je pronađeno 40 godina nakon nestanka španjolske gripe.
– Mi sad prvi put u povijesti imamo definiciju u kojoj proizvođači lijekova javno tvrde da je moguće doći do oboljenja i da će se ljudi razboljeti, ali da ta cjepiva štite od teških oblika bolesti i od smrti. To onda nisu cjepiva. Definicija cjepiva je da štiti od oboljevanja. Pod utjecajem neviđene medijske propagande imamo suludu situaciju: ljudi koji se razbole od COVID-19 dobiju temperaturu 39 to opisuju kao najveću i najgoru moguću bolest. Osobno poznajem jako puno ljudi koji su se cijepili s jednom i dvije doze, nakon toga su se razboljeli, dobili su temperaturu 39. Međutim, oni će tada opisati svoju situaciju: ‘No dobro, imao sam par dana 39 stupnjeva, brzo je to prošlo, nije to strašno…’ Dakle, istu bolest će ljudi opisivati na sasvim drugačiji način pod utjecajem medija. Ti farmaceutski proizvodi ne bi se smjeli zvati cjepivima zato što nisu ispitani, nikakva njihova učinkovitost nije utvrđena. Sad se postavlja pitanje zašto se inače cjepiva ispituju 10 godina. Zato što će 10-ak ili 20-ak različitih sveučilišnih instituta cijepiti po tisuću ljudi pa će biti puno veća baza da se vidi štiti li taj proizvod od bolesti ili ne.
– Jedan od glavnih proizvođača cjepiva koji se sada gura kao najbolje cjepivo je tvrtka Pfeizer. Ona je u prošlosti u Americi osuđena na plaćanje 2,3 milijarde dolara kazne zbog lažnog proklamiranja djelotvornosti, zbog sakrivanja štetnih posljedica i zbog podmićivanja liječnika da pripisuju njihove farmaceutske proizvode.
Podsjetimo, Mislav Kolakušić rođen je 15. rujna 1969. u Zagrebu. Tu je završio školu i upisao Pravni fakultet koji je završio 1997. Pravosudni ispit položio je tri godine poslije. Bio je sudski vježbenik na Trgovačkom sudu u Zagrebu, na Općinskom te Županijskom sudu. Sudski savjetnik na Trgovačkom sudu postaje 2000., nakon čega odlazi na Upravni sud. Viši sudski savjetnik na Upravnom sudu postaje 2005. Sudac Trgovačkog suda postaje 2011. Bio je i glasnogovornik Upravnog suda, posrednik za radne odnose Upravnog suda te predsjednik Udruge hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika.
Nakon preuzimanja dužnosti europarlamentarca odmah je krenuo s predsjedničkom kampanjom. Na predsjedničkim izborima u prosincu 2019. osvojio je 5,87 posto glasova te zauzeo četvrto mjesto u poretku kandidata, te najavio da neće sudjelovati na sljedećim parlamentarnim izborima kao politička opcija.
* O ovoj temi ne postoji jedinstveno mišljenje u znanstvenoj zajednici, stoga Narod.hr prenosi i stručnjake koji iznose drugačije mišljenje i
stajališta koja možda odudaraju od glavne struje.