Neke bogate zemlje koje su prošle godine hvaljene zbog reakcije na širenje koronavirusa sada se muče s procjepljivanjem svih stanovnika, a neke, poglavito azijske, bilježe rast oboljelih od Covid-19, piše jutarnji.hr.
Broj ljudi koji je u Japanu, Južnoj Koreji i Novom Zelandu primio najmanje jednu dozu cjepiva protiv Covida je jednoznamenkast.
U usporedbi s, primjerice, Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je 46,04 posto ljudi primilo barem jednu dozu cjepiva ili Velikom Britanijom, gdje je 52,62 posto građana dobilo minimalno jednu dozu, japanskih 3,04 posto, novozelandskih 5,57 posto i južnokorejskih 7,24 posto djeluju poprilično anemično.
Prema evidenciji procijepljenosti na znanstvenoj platformi Our World in Data, Japan, Južna Koreja i Novi Zeland cijepe sporije i od zemalja u razvoju poput Brazila (15,68 posto stanovništva primilo je barem jednu dozu) i Indije (9,99 posto).
Australiji, koja ne daje potpune izvještaje o procijepljenosti, također ide loše, a ništa bolje nije ni u Tajlandu, Vijetnamu i Tajvanu – zemljama koje su se smatrale izvrsnim borcima protiv koronavirusa.
(…)
AP navodi da je u Japanu dvije doze cjepiva protiv Covida-19 primilo tek oko jedan posto populacije te da toj zemlji prijeti ponovno širenje koronavirusa. Prethodno zbog pandemije odgođene Olimpijske igre u Tokiju održat će se od 23. srpnja do 8. kolovoza, a na tribinama borilišta diljem glavnog grada Japana neće biti navijača iz inozemstva.
Japanska je vlada prošlog tjedna objavila da će izvanredno stanje trajati do kraja svibnja. Japan je u subotu zabilježio više od 7.000 novozaraženih, najveći broj novozaraženih u periodu od 24 sata od siječnja 2021. godine.
Birokracija je djelomično kriva za malo cijepljenih u Japanu. Neke zemlje koje su suočile velikim brojem preminulih od posljedica Covida odlučile su zanemariti uobičajena pravila ne bi li spasile svoje građane. Japan se, međutim, odlučio za tradicionalniji pristup i svako je cjepivo dodatno testirao, unatoč tome što su ista u ostatku svijeta odobrena za hitno korištenje. A kada je cijepljenje počelo, zemlja se suočila s nedostatkom medicinskog osoblja koje je obučeno za cijepljenje. Kultura u Japanu je takva da ljudi jedino liječnicima i sestrama vjeruju kada je riječ o vakciniranju. Zubari su se javili da žele pomoći, ali ih nitko još nije zvao. U Japanu je nezamislivo da građane cijepe djelatnici ljekarni ili volonteri bez ikakvog medicinskog znanja.
Novi Zeland je Pfizerovo cjepivo odobrio u veljači 2021., dva mjeseca nakon što je isto odobreno za hitno korištenje u SAD-u. Chris Hipkins, ministar obrazovanja Novog Zelanda koji za vrijeme pandemije vodi borbu protiv Covida-19, prošle je godine obećao da će ta zemlja biti “na početku reda” za cjepivo. Hipkins sada tvrdi da je problem distribucija. “Brzina kojom cjepiva stižu u našu zemlju diktira brzinu cijepljenja”, rekao je za AP. Pfizer nije htio raspravljati o tome je li Novom Zelandu mogao brže i ranije dostaviti cjepivo.
Australija je ispočetka planirala koristiti samo u toj zemlji proizvedena cjepiva, no taj je plan zapeo u prosincu 2020. godine kada je jedan obećavajući kandidat tijekom faze razvoja počeo izbacivati lažno pozitivne rezultate na virus HIV-a. Zatim je Europska unija u ožujku 2021. blokirala pošiljku 250 tisuća doza cjepiva tvrtke AstraZeneca koja je trebala otići u Australiju jer je smatrala da njezine potrebe imaju prednost.
Također, australska regulatorna tijela prvotno su mlađima od 50 godina počela preporučila da se cijepe AstraZenecinim cjepivo, no kasnije su promijenila mišljenje i preporučila da ta skupina ljudi ipak dobije Pfizerovo cjepivo, što je dodatno usporilo cijepljenje.
Dužnosnici vlade Južne Koreje prvo su se odlučili promatrati razvoj pandemije jer su držali da situacija u toj zemlji nije toliko ozbiljna kao u SAD-u ili Europi. No, kada se situacija tijekom posljednjih nekoliko mjeseci pogoršala, pritisak javnosti natjerao je dužnosnike da ubrzaju pregovore s farmaceutskim tvrtkama koje proizvode i razvijaju cjepiva protiv Covida-19.
Južnokorejski premijer Chung Sye-kyun i drugi dužnosnici zabrinuli su se da bi se ta zemlja mogla suočiti s nestašicom cjepiva pa su prste krivnje počeli upirati u Ameriku, Europu i Indiju, zemlje koje su postrožile pravila za izvoz cjepiva kako bi prvo riješile situacije unutar svojih granica.