Primorac: Moguće je da ćemo kao i kod gripe, svake godine raditi modifikaciju cjepiva

Zagreb, 29.4.2020 - Kliničkom Zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Kliničke bolnice Dubrava svečano je predana donacija višeslojnog CT uređaja - General Electric Healthcare Revolution ACT. Riječ je o uređaju vrijednom 1.397.800 kuna (bez PDV-a) koji predstavlja najnoviji tehnologijski iskorak u području CT radioloških tehnologija i donira se Kliničkom Zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, KB Dubrava, primarno u borbi protiv Covida-19, ali i za sve druge bolničke potrebe. Na slici Dragan Primorac. Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Od pojave oboljelih od COVID-19 u Wuhanu sve do danas, pokazalo se da je učestalost mutacija SARSCoV-2 bila rijetka, otprilike jedna do dvije mutacije mjesečno. Taj broj mutacija čini se zanemarivim, posebice znajući da golemi genom SARS-CoV-2 sadrži 29.903 nukleotida, no osnovna pravila genetike uče nas oprezu jer, osim broja mutacija, lokacije mutacija u genomu također igraju važnu ulogu. Vijesti iz Velike Britanije o iznenadnoj pojavnosti nove varijante SARS-CoV-2 sa 17 mutacija koje su se odjednom pojavile iznenadila je i virologe koji takve procese ne viđaju često, piše Dragan Primorac za Večernji list.

Časopis Science čak navodi da ovako veliki broj mutacija virusnog genoma koji se dogodio odjednom do sada nije zabilježen. Ono što je nama posebno zanimljivo je da zbog navedenih mutacija nova varijanta virusa može imati i bitno drukčiju biološku aktivnost u odnosu na dosad postojeću varijantu, no to tek treba dokazati.

(…)

S druge strane, važno je znati da SARSCoV-2 virus ima vrlo originalni način zaštite od mutacija koje bi mogle dovesti do njegove nefunkcionalnosti ili nestanka. To prije svega čini putem određenih enzima koji popravljaju greške prepisivanja vlastite genetske poruke, a koja potencijalno može dovesti do njegova nestanka. Sposobnost prilagodbe novim uvjetima kreirajući nove mutacije u genomu s jedne strane, te istodobno popravljanje greški prepisivanja vlastitog genoma s druge strane, odredit će sudbinu SARS-CoV-2.

Vijest iz Velike Britanije o pojavi nove varijante SARS-CoV-2 znane kao B.1.1.7 uznemirila je svjetsku javnost. U spomenutoj varijanti B.1.1.7. među 17 otkrivenih mutacija, 8 ih je vezano uz gen koji kodira S-protein. Dvije mutacije su posebno značajne, N501Y za koju otprije znamo da je iznimno važna pri vezanju virusnog S-proteina za receptore ACE2 na ljudskoj stanici. Za nju tvrde da ima i do 70% veću mogućnost transmisije u odnosu na prethodnu varijantu SARS-CoV-2, no taj podatak temeljen je na teoretskom modelu i tek treba biti potvrđen u laboratoriju.

(…)

Pojednostavljeno govoreći, nova varijanta virusa bi se zbog prve mutacije trebala čvršće vezati na ljudske receptore, a zbog druge, imunosni odgovor našeg organizma bio bi daleko slabiji. S druge strane, do danas nije potvrđeno da nova varijanta virusa (B.1.1.7) dovodi do teže kliničke slike u oboljelih. Činjenica je da je B.1.1.7 varijanta u rujnu primijećena u svega 26% osoba u Velikoj Britaniji, dok je danas ta varijanta samo u Londonu otkrivena u 60% novooboljelih od COVID-19. Međutim, zaboravlja se da je slična varijanta virusa koja sadrži N501Y mutaciju, otkrivena još u studenome u Južnoafričkoj Republici i to u gotovo 90% svih analiziranih uzoraka. Isto tako varijanta SARS-CoV-2 koja sadrži gubitak 69-70 parova baza genetskog koda virusa (69-70del), a koja je pronađena u Velikoj Britaniji nije nova, već je prije pronađena kod uzgajivača nerčeva u Danskoj, ali i u imunosuprimiranih osoba.

Genetičari nisu iznenađeni ovakvim razvojem događaja, a znanstvenici ističu i prijašnja iskustva gdje je poznato da se širenjem kolektivnog imuniteta, cijepljenjem itd., virus pokušava na sve načine stvoriti preduvjete za preživljavanje. Virusi to ostvaruju putem kreiranjem specifičnih mutacija koje putem modificiranih proteina utječu direktno na njihov ulazak u stanice ili na njihovo razmnožavanje. Posljedično to dovodi do stvaranja preduvjeta koji virusu omogućuju brže širenje ili pak izbjegavanje njegova prepoznavanja od našeg imunosustava.

(…)

Nije novost da virolozi sa Sveučilišta Cambridge već neko vrijeme upozoravaju da će se SARS-CoV-2 adaptirati na nove čimbenike okoliša gdje je i sve veći broj osoba s razvijenim imunitetom, sve s jednim ciljem, kako bi preživio. Trenutačno to čini putem mutacija koje dovode do promjene S- glikoproteina koji je, kako znamo, ključan za ulazak virusa u stanicu, no nije isključeno da će se mutacije događati i na drugim mjestima u virusu.

Međutim, velika sreća je što je naš imunosni sustav adaptabilan i predstavlja iznimno učinkovit obrambeni sustav koji, aktivirajući stanični i celularni imunitet istodobno, napada virus svim mogućim oružjima. Jedna skupina znanstvenika, doduše, više putem teoretskih rasprava, ističu da bi stvaranje kolektivnog imuniteta od 60% (bilo prirodnim putem ili putem cjepiva) dovelo do signifikantnog smanjenja pojavnosti mutacija u genomu SARS-CoV-2.

Kad je riječ o cjepivima, a s obzirom na nedavna događanja, moguće je da ćemo kao što je to i u slučaju gripe, svake godine raditi modifikaciju cjepiva za SARS-CoV-2, no važno je znati da je pojavnost mutacija genoma SARS-CoV-2 značajno rjeđa nego što je to npr. slučaj s virusima gripe.

Velika je prednost cjepiva koja sadrže glasničku ribonukleinsku kiselinu (mRNK) da se relativno jednostavnim modifikacijama mogu vrlo brzo pratiti promjene u genomu i strukturi virusa, čime bi cjepiva postala učinkovita za svaku novu varijantu SARS-CoV-2.

Analizu Dragana Primroca u cijelosti pročitajte na stranicama Večernjeg lista.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.