Profesor molekularne medicine sa Sveučilišta u Oxfordu Kristijan Ramadan u HRT-ovu Dnevniku rekao je da su vijesti o cjepivima ohrabrujuće, ali da se ne radi o utrci između Pfizera i AstraZenece, nego da je riječ o tome da se što prije obuzda epidemija. Vjeruje da će i AstraZeneca uskoro izaći sa svojim rezultatom.
> Pfizerovo cjepivo nije etički kontroverzno: Kod istraživanja nisu korištene stanice fetusa
Komentirajući objavu Pfizera, BioNTecha, te one vezane za rusko cjepivo Sputnik o učinkovitosti od 90 i više posto, rekao je da će ih objaviti i Oxford i AstraZeneca, ali da žele najprije doći do konačnih rezultata.
– Kao i kod svih cjepiva, mogu se očekivati nuspojave, ali one su obično blage – bol u ruci, crvenilo, glavobolja. No to su normalne posljedice jer naše tijelo stvara imunosnu reakciju. Neke veće nuspojave nisu moguće kod ovih cjepiva, a osobito ne kod Pfizerova jer je to samo jedan mali dio virusne informacije vezan za nanomolekulu lipida, odnosno masti koje su normalni dijelovi našeg organizma. Tako da će i Pfizerovo i cjepivo koje su razvili znanstvenici Sveučilišta Oxford biti vrlo čisto i neće moći doći do probijanja virusa, rekao je Kristijan Ramadan, profesor molekularne medicine sa Sveučilišta u Oxfordu za HTV.
Kod Pfizera je, rekao je, uvjeren da je mogućnost nuspojava mala. Na pitanje o tome koliko će trajati imunitet na COVID-19 nakon primljenog cjepiva, odgovorio je da to nitko ne može znati jer se najprije moraju vidjeti cjepiva u kliničkoj fazi i mjeriti koliko će trajati imunitet. Vjeruje se da bi mogao trajati do godinu dana.
– Nitko ne može znati ni koliko će trebati da se pandemija zaustavi cjepivima, ali rezultati ohrabruju, rekao je. Postoji samo problem distribucije i hoćemo li uspjeti dovoljno procijepiti stanovništvo.
Vjeruje da ćemo 2022. epidemiju zaboraviti. Nada se da Stožer civilne zaštite, Vlada i savjetnici rade savjesno. Misli da je u ovom trenutku najvažnije odgoditi teške oblike bolesti, spriječiti prenatrpanost zdravstvenog sustava.
– Pitanje je imamo li dovoljno lijekova, dovoljno zdravstvenog osoblja, a postoje i druge bolesti koje nisu iskorijenjene – karcinomi, šećerna bolest, udari… Naš je bolnički sustav opterećen liječenjem bolesti COVID-19 i mislim da je Hrvatska trebala uvesti stroži “lockdown”, ali to je na onima koji odlučuju, zaključio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
