Stožer, liječnici, mediji ili prijatelji – kome Hrvati vjeruju kada je korona u pitanju?

Foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

U Hrvatskoj već nekoliko dana zaredom raste broj novozaraženih i osoba u samoizolaciji. I dalje su kontinuirano na snazi mjere održavanja fizičkog razmaka, održavanja higijene ruku i dezinfekcije. Također, obvezno je nošenje maski za lice ili medicinskih maski u zatvorenim prostorima te svim zdravstvenim djelatnicima, djelatnicima kod pružatelja smještaja u socijalnoj skrbi i zaposlenima u ugostiteljskim objektima.

Agencija MediaNet objavila je neke od rezultata istraživanja o povjerenju u izvore informiranja o situaciji s pandemijom Covid-19.

Obitelj i prijatelji zauzimaju prva dva mjesta s najvećim iskazanim stupnjem povjerenja

Istraživanje je pokazalo da, kada se informiraju o situaciji s pandemijom Covid-19, ispitanici najviše vjeruju obitelji, značajno više od svih ostalih navedenih izvora (82,1% ispitanika iskazuje djelomično ili potpuno povjerenje u obitelj), zatim slijede prijatelji, liječnici, Vlada i Stožer dok najmanje vjeruju susjedstvu te medijima, donosi tportal.

Povjerenje u liječnike, Nacionalni stožer i Vladu RH kao izvor informacija

Na trećem mjestu prema iskazanom stupnju povjerenja su liječnici. Prosječno povjerenje u liječnike kao izvor informacija o bolesti Covid-19 značajno je veće od povjerenja u Vladu, Stožer, medije i susjedstvo, ali je značajno manje od povjerenja u obitelj i prijatelje.

Osim toga, primjetno je da žene iskazuju veću razinu povjerenja (u liječnike kao izvor informacija o bolesti Covid-19) u odnosu na muškarce, a osim žena, veću razinu povjerenja u liječnike iskazuju i ispitanici u dobi od 60 do 74 godina u odnosu na mlađe skupine u rasponu od 18 do 40 godina. Također, ispitanici iz Grada Zagreba i zagrebačke regije iskazuju značajno višu razinu povjerenja u liječnike kao izvor informacija o bolesti Covid-19 u odnosu na ispitanike iz kontinentalne i jadranske regije.

Stožer i Vlada su četvrti po rangu izvor informacija o bolesti Covid-19 kojem ispitanici najviše vjeruju. 63,8% ispitanika iskazuje djelomično ili potpuno povjerenje u Stožer i Vladu, 16,2% je onih neodlučnih ispitanika dok 20% iskazuje djelomično ili potpuno nepovjerenje u Stožer i Vladu. Ponovno žene iskazuju veću razinu povjerenja (u Vladu i Stožer) u odnosu na muškarce te ispitanici iz dobne skupine od 60 do 74 godine u odnosu sve ostale (mlađe) dobne skupine.

Posljednje mjesto dijele mediji i susjedi

Medijima i susjedima ispitanici vjeruju značajno manje od svih ostalih navedenih izvora. Povjerenje prema medijima je pak značajno više kod žena u odnosu na muškarce te kod ispitanika s visokim obrazovanjem u odnosu na ispitanike sa srednjim obrazovanjem. Ispitanici iz Grada Zagreba i zagrebačke regije* te oni iz kontinentalne regije također iskazuju značajno višu razinu povjerenja u medije kao izvor informacija o pandemiji Covid-19 u odnosu na one iz jadranske regije.

Najčešći izvor informiranja o pandemiji Covid-19

Kao najčešći izvor informiranja ispitanici su odabrali televiziju (53,2%) i internetske portale (34,5%) – ukupno na ova dva medija otpada 87,7% od svih odgovora. Društvene mreže navodi 6,4%, dok radio i novine kao najčešće izvore informiranja navodi samo 3,8% odnosno 2,2% ispitanika.

Virus kao izmišljotina vladajućih da bi nas držali u pokornosti

Unatoč brzom i nekontroliranom širenju raznih teorija zavjere, izgleda da im hrvatski građani uglavnom nisu skloni. Rezultati pokazuju da je broj ispitanika koji iskazuju djelomično ili potpuno neslaganje s ovom tvrdnjom značajno veći od broja onih koji se s tvrdnjom djelomično ili potpuno slažu.

Bez obzira na relativno visok udio neodlučnih ispitanika – ipak možemo ustvrditi da ispitanici opće odrasle populacije RH u dobi od 18 do 74 godine uglavnom nisu skloni stavu da je Covid-19 izmišljotina vladajućih da bi nas držali u pokornosti.

Promatrajući sa sociodemografskog aspekta, primjećujemo da su muškarci u prosjeku značajno skloniji stavu da je virus izmišljotina u odnosu na žene. Nadalje, tom su stavu značajno skloniji i mlađi ispitanici u odnosu na svoje starije sugrađane kao i ispitanici sa srednjom školom u odnosu na ispitanike s višim i visokim obrazovanjem.

Istraživanje je provedeno na uzorku N=1.010 ispitanika opće odrasle populacije RH u dobi od 18 do 74 godine. Radi se o uzorku stratificiranom prema veličini županija i naselja unutar županija i reprezentativnom prema dobnim skupinama i spolu. Takav uzorak omogućava da se rezultati istraživanja mogu generalizirati na kompletnu odraslu populaciju RH u dobi od 18 do 74 godine. Standardna pogreška uzorka +-3%.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/tportal.hr