Šveđani su išli na meke epidemiološke mjere, prije svega, zbog toga što su vjerovali da je to najracionalniji put za čuvanje ljudskih života odnosno zauzdavanje pandemije. Pri tome su počinili grešku jer su, uz manjak informacija, prekasno zatvorili domove za skrb u kojima je umrlo više od dvije trećine inficiranih virusom SARS-CoV-2.
U Švedskoj širenje zaraze sada se jako usporilo te je broj smrtnih slučajeva sveden na minimum.
Kad govorimo o švedskom modelu kontrole širenja zaraze COVID-19, nipošto ne treba u prvi plan isticati ekonomiju kao razlog zbog kojeg Švedska nije uvela strogi lockdown kao većina europskih zemalja, ali se ipak mora reći kako je u drugom kvartalu njihova ekonomija pala 8,6 posto, što je puno manje od prosjeka EU (-11,9 posto), a neusporedivo sa zemljama poput Španjolske (-18,5 posto), Italije (-12,4 posto) ili Francuske (-13,8 posto), piše jutarnji.hr
Šveđani su išli na meke epidemiološke mjere, prije svega, zbog toga što su vjerovali da je to najracionalniji put za čuvanje ljudskih života odnosno zauzdavanje pandemije. Pri tome su počinili grešku jer su, uz manjak informacija, prekasno zatvorili domove za skrb u kojima je umrlo više od dvije trećine inficiranih virusom SARS-CoV-2. Švedske vlasti za taj propust su se ispričale naciji. Nije bitno što su isprike takvog tipa neuobičajene u EU, a u balkanskim zemljama, poput Hrvatske, potpuna su nepoznanica. Da nije bilo velikog broja smrti u domovima za skrb, švedska smrtnost izgledala bi, uz blage epidemiološke mjere, fantastično, ali ipak su i dalje statistički bolji nego više zapadnoeuropskih zemalja koje su išle na radikalne mjere. Na milijun stanovnika osjetno veći broj smrti imali su San Marino, Belgija, Velika Britanija, Andora, Peru, Španjolska i Italija.
Razlika između spomenutih zemalja, kao i još značajnijeg broja zemalja u kojima sada gledamo novi rast broja slučajeva praćen rastom broja smrti, u tome je da se u Švedskoj širenje zaraze sada jako usporilo te je broj smrtnih slučajeva sveden na minimum. Prijavljuju tek pokoju smrt dnevno. Zapravo je još početkom mjeseca bilo jasno kako “švedski eksperiment” iznenada jako dobiva na internacionalnoj težini. U zadnja dva tjedna prethodnog mjeseca broj novih slučajeva u Švedskoj na 100.000 stanovnika pao je za 54 posto, a u istom su razdoblju Španjolska, Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska… počele prijavljivati povećanja od 40 do 200 posto. Sedmodnevni prosjek dnevnih slučajeva u Švedskoj pada od kraja lipnja.
Bez nošenja maski Šveđani su uspjeli slavni R broj spustiti ispod 1 zahvaljujući specifičnim mjerama, a ne kroz nebrigu za zdravlje svoje populacije. Nisu nikada naložili nošenje maski jer za nametanje tih obveza nisu našli čvrsta znanstvena uporišta, ali su zato, recimo, nakon gorkog početnog iskustva zabranili sve posjete domovima za starije i skupove veće od 50 ljudi.
Ako gledamo zadnje dvije mjere, Hrvatska je danas čak liberalnija nego Švedska. Posebno je bitno što Švedska i još neke visoko okužene zemlje pokazuju kako bi mogle biti blizu imuniteta krda iako su mnogi stručnjaci govorili kako je to nemoguće postići bez daleko većeg broja zaraženih i, posljedično, mrtvih. Novi matematički modeli koji u obzir uzimaju heterogenost, kao i znanstvena saznanja o T-stanicama kao imunološkom odgovoru čovjeka na infekciju SARS-CoV-2 na koji se nije računalo u testiranjima, govore kako bi imunitet krda mogao biti dosegnut na oko 20 posto okuženosti, ili bi već takva okuženost mogla jako usporiti daljnje širenje zaraze.
Švedski brojevi zaraženih i mrtvih praktično potvrđuju ova nova znanja. Izgleda da je glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell imao pravo kad je poručivao da epidemiološki radikali koji podupiru borbu do zadnjeg virusa jednostavno griješe. Švedska je zemlja s velikim brojem vrlo kompetitivnih izvoznika. Čak i švedske domaće bankare iznenadili su posljednji objavljeni rezultati velikih švedskih izvoznih kompanija koje su redom imale puno bolje profite od očekivanih.
“Nisam nikada vidio tako veliki broj kompanija s boljim profitima od očekivanih”, izjavio je za The Financial Times Esbjörn Lundevall, glavni strateg švedske SEB banke. No, nije toliko bitno što su Ericsson, Electrolux, Assa Abloy… rezultatima iznenadili prognostičare, što će jamčiti ostanak u zoni blagostanja i socijalne sigurnost čak i za siromašnije Šveđane. Velika je stvar što su Šveđani djeci omogućili kontinuitet školovanja, a prije većine ostalih normalizirali su i procedure u zdravstvenom sustavu. Veći dio Europe tek će prebrajati žrtve odgođenih pregleda i intervencija zbog lockdowna u zdravstvenom sustavu.
Hoće li zbog tvrdih mjera broj mrtvih od teških akutnih i kroničnih bolesti biti viši od broja zaraženih virusom SARS-CoV-2?
U Švedskoj neće.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
