Mnoge europske zemlje, među kojima su Engleska, Francuska i Njemačka, unatoč teškoj COVID slici, i dalje imaju otvorene škole. Štoviše Hrvatska i Njemačka prate se u modelu u kojem svaka pojedinačna škola može sama izabrati između tri modela nastave – nastava u školi, model koji podrazumijeva dio učenja online, a dio učenja u školi i model koji isključivo znači online nastavu, kako bi učenike što kvalitetnije i bolje zdravstveno zaštitila.
Šteta za učenike
Hrvatska teži modelu koji se promovira i u Njemačkoj po kojem se nastava održava u školi što je dulje moguće, a ostali nastavni modeli, naročito kod starijih učenika (srednjoškolaca) koriste se ako to nalaže regionalna ili lokalna stopa zaraze. Upravo ta lokalna stopa zaraze u Hrvatskoj omogućuje svakom ravnatelju da organizira rad svoje ustanove bez obzira o kojem se razredu radilo, javlja Večernji list.
Tome u prilog ide i najava nasumičnog testiranja 1800 zagrebačkih učenika iz 15 škola – osam osnovnih i sedam srednjih, uz koje će se brzim testom testirati i 20 nastavnika kako bi se dobila još detaljnija slika u Gradu Zagrebu, koji sada bilježi znatan porast zaraženih na gradskoj razini. Na temelju tih testova ravnatelji također mogu donositi jasnije mjere u zaštiti svojih učenika i tako pravodobno reagirati u potencijalnom sprečavanju virusa. Lokalne odluke ključne su u školama i zbog samih učenika – naime jednostavnim prelaskom svih u državi na online nastavu na dulji period nanijela bi se samo i isključivo šteta za učenike koji izgubljeno gradivo ne mogu nadoknaditi.
Zasad nema ni jasne odluke razmišlja li Hrvatska i hoće li produljiti zimske praznike za tjedan dana na nacionalnoj razini s obzirom na to da definirane mjere vrijede do Božića, a praznici traju do siječnja. Vrlo vjerojatno je da će i tada svaka pojedinačna škola na temelju vlastite epidemiološke slike donositi odluku o nastavnim modelima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
