1. rujna 1939. Početak II. svjetskog rata – Njemačka i Rusija sramotnim dogovorom okupirali i podijelili Poljsku

Foto: GettyImages

Na današnji dan 1. rujna 1939. napadom nacističke Njemačke na Poljsku počeo je službeno Drugi svjetski rat. Tako je svega nakon devet dana od sramotnog sporazuma ruskih komunista i njemačkih nacista provedena dogovorena podjela Poljske. Dva tjedna kasnije u istočnu Poljsku ulazi i komunistička vojska SSSR-a, a Poljska nestaje s karata svijeta kao država.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon dvije godine “plodonosne” suradnje u podjeli Europe, Njemačka i Rusija (SSSR) u lipnju 1941. ulaze u iscrpljujući ratni sukob.

 

Praktički podzemnim dogovorom nacista i komunista, te njihovim zajedničkim podlim napadom na Poljsku počeo je II. svjetski rat. No, detalji napada otkrivaju gotovo sinkronu suradnju komunista i nacista u podjeli plijena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Važno je napomenuti da u to vrijeme situacija još nije izgledala ni blizu kao veliki ili svjetski rat, nego tek podjela dogovorenih interesnih sfera dva totalitarna režima. Tek kasnije osvajanja su prerasla u globalni sukob.

Kao izgovor za napad trebala je poslužiti Operacija Himmler, koju su vodili Reichsführer SS-a Heinrich Himmler i šef Gestapa Reinhard Heydrich. Njihovi su ljudi, obučeni u uniforme poljske vojske, izveli napade na njemačka mjesta uz granicu s Poljskom, te zauzeli jedan njemački radio-odašiljač i odaslali antinjemačke poruke u eter. Na kraju, da bi se pružio dokaz da su to napravili Poljaci, ostavili su trupla obučena u poljske uniforme, a koja su zapravo pripadala ubijenim njemačkim zarobljenicima iz koncentracijskih logora (slično su radili Srbi u bitci za Kupres 1992. godine).

Hitler je, pod opravdanjem da štiti sigurnost Reicha, počeo napad na Poljsku pod kodnim imenom “Fall Weiss”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na istočnog susjeda Hitler je poslao 56 divizija, 4 brigade, 2500 tenkova i 2315 zrakoplova, a pomagale su im i tri slovačke divizije. No, Slovaci nisu bili jedini koji su pomagali nacistima da osvoje Poljsku. Potporu njemačkom napadu pružali su i Sovjeti koji su iz Minska (Bjelorusija) navodili njemačke ratne zrakoplove pri bombardiranju poljskih gradova. Ova uspješna suradnja komunista i nacista nastaviti će se i pri njemačkoj invaziji na Norvešku. Sovjeti će tada svoju pomorsku bazu u Murmansku ustupiti njemačkoj mornarici.

 

Zašto se Slovačku medijski ne demonizira za fašizam kada je njihova država imala isti status kao NDH i protjerala čak 80.000 Židova?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada se Staljin uvjerio da njemačke postrojbe napreduju, te da su šanse za pobjedu Poljaka male 17. rujna 1939. pokrenuo je sovjetski ratni stroj. Htio je biti siguran jer su se Rusi još uvijek sjećali katastrofalnog vojnog poraza od Poljaka 1920. Kada su Poljaci spasili na „Čudom na Visli“ Europu, ovog puta ne od Turaka već od Crvene Armije i komunista. Na zapadnog susjeda iz Rusije je krenulo 33  divizije, 11 brigada, 4736 tenkova i 3300 zrakoplova.

Nijemcima su pomogle u napadu na Poljsku čak tri slovačke divizije iz države Slovačke koja je bila uspostavljena pod njemačkim protektoratom raspadom Čehoslovačke nastalog agresijom Hitlera. Začudo, zbog te svoje “epizode” iz prošlosti Slovaci danas nemaju nikakvih političkih i drugih pritisaka, koje je hrvatski narod imao i ima zbog NDH i ustaša koje se često koriste kao malj za “pacificiranje” Hrvata.

Dapače, slovačka država pod utjecajem Hitelrove Njemačke nastala raspadom Čehoslovačke, slično kao NDH raspadom Jugoslavije, ali još 1939. godine. Ta država Slovačka postoji u gotovo istim granicama i danas, ali slovački narod zbog toga nikada nije dobivao etikete genocidnosti, premda je iz Slovačke deportirano 80.000 Židova.

Koja je sličnost nezavisne Slovačke države 1939-1945. s NDH?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Niti se danas Slovačkoj lijepe etikete fašističke države i izvora nestabilnosti, kao što to čine mnogi političari i mediji u Hrvatskoj danas.

Zaboravljaju da su veliki narodi bili izumitelji i pokretači totalitarnih ideologija: nacizam su izmislili Nijemci, fašizam Talijani, a komunizam Rusi.

Biti će da optužbe na račun Hrvata dolaze iz onih istih krugova koji su lažima i uveličavanjima desetljećima nametale ubijanje 700.000, pa čak i milijun Srba u Jasenovcu, što se pokazalo kao notorna laž. Premda se u slučaju neprihvaćanja te laži išlo u Jugoslaviji – u zatvor.

Tako je prije 78 godina poljski narod doživio strašnu sudbinu od dva susjedna velika naroda koji su mu stoljećima radili o glavi – Nijemaca i Rusa. Ti narodi su bili nositelji ideologije dva strašna sistema – nacizma i komunizma. Porazom nacista, Poljska je ostala okupirana od komunista, te je 45 godina bila pod sustavnim terorom Komunističke partije i Rusa kao vodećeg naroda imeprijalnog “carstva zla” SSSR-a.

A posljedice okupacije i vladavine nacizma i komunizma ostale su duboko zapisane u kolektivnoj memoriji Poljaka. Dok je nacizam danas stvar povijesne memorije, Poljaci i još danas, čak usprkos lustraciji, se bore sa dijelovima ostataka komunističke diktature.

Jedno je očito: od dva zla 20. stoljeća jedno je žilavije i opstaje u svojim formama snažnije do današnjeg dana. To je komunizam – najveće zlo 20. stoljeća koje je svijet gotovo gurnulo u potpunu propast u drugoj polovici 20. stoljeća.

Poljska vlada i Poljaci su toga puno svjesniji danas nego ostatak svijeta, i više nego Hrvati.

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.