Jedino se još puca u Beču i Sankt Petersburgu, ali ne redovito, te ovaj svakodnevni događaj čini Zagreb svjetski jedinstvenim odredištem!
Na današnji dan 1877. godine prvi je put službeno označio podne zagrebački Grički top. Takvo označavanje podneva uvedeno je na inicijativu poznatog i zaslužnog zagrebačkog gradskog vijećnika Đure Deželića, još jednog od slavnih pravaša, i danas je jedna od najprepoznatljivijih turističkih atrakcija u Zagrebu.
Grički top nije podne označavao samo u razdoblju od Prvog svjetskog rata pa do 1928. godine.
Razlog zašto Grički top puca svakog dana točno u podne vrlo je zanimljiv! Prema legendi Grički top s Lotrščaka ispalio je točno u podne hitac na turski tabor koji se nalazio preko Save, te raznio pijetla što ga je kuhar na pladnju nosio paši. Uplašeni bukom topa Turci su pobjegli i više nikada nisu došli pred Zagreb.
Jedan od zagrebačkih simbola je Kula Lotrščak, gdje je smješten top, na Strossmayerovom šetalištu uz nekadašnja mala gradska vrata Dverce (vrata Dverce danas više ne postoje). Kula Lotršćak podignuta je sredinom 13. stoljeća, kad je Gradec ispunjavao uvjet iz Zlatne bule Bele IV. da ako želi biti slobodan kraljevski grad mora biti opasan zidinama i utvrdama. Kula je uz Kamenita vrata i Popov toranj najbolje sačuvan obrambeni objekt Zagreba.
Naziv Lotrščak Kula je dobila 1646. godine kad je u nju smješteno zvono. Latinski naziv campana latrunculorum znači zvono lopova ili po iskrivljenom starozagrebačkom izrazu zvono lotrijaša. Zvono je zvonilo svake večeri prije zatvaranja gradskih vrata.
Jedino se još puca u Beču i Sankt Petersburgu, ali ne redovito, te ovaj svakodnevni događaj čini Zagreb svjetski jedinstvenim odredištem!