10. srpnja 1989. Memento uoči Oluje – želja Hrvata da imaju vlastitu državu nije uzrok rata, već je rat zazivan od Srba još u Jugoslaviji!

Foto: snimka zaslona

Serijom članaka pod naslovom Memento uoči Oluje želimo se podsjetiti što je prethodilo veličanstvenoj vojnoj akciji Hrvatske vojske. Danas se mnogi mediji i političari ponašaju kao da se prije Oluje nije ništa događalo, zaboravljajući genezu zločina  i tijek događanja na ovim prostorima koji su počela davno prije Oluje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas pišemo o ratnom huškanju dijela Srba iz Hrvatske davno prije prvih izbora i pojave dr. Franje Tuđmana što su Srbi često navodili kao uzrok rata u Hrvatskoj. Istina je da su Srbi izazivali i zazivali rat još u Jugoslaviji kada 99% ljudi nije niti čulo za dr. Franju Tuđmana.

Kod crkve Lazarice na Kosovu kraj Knina, vjersko slavlje pretvorilo se u politički skup Srba iz Hrvatske i drugih republika.

Na skupu su 1989. dominirala četnička obilježja i velikosrpske parole (Ovo je SrbijaNe damo te zemljo Obilića, ne damo te bez krvoprolića i druge). Predsjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH) i Predsjedništvo SR Hrvatske, oštro su osudili (10. i 12.VII. 1989. ) iskazivanje srpskoga nacionalizma i zatražili kažnjavanje odgovornih. Uhićeno je 14 mitingaša, što je u Beogradu iskorišteno za propagandu kako Srbi u Hrvatskoj nemaju nacionalnih prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na tom se skupu prvi put javno čuje pjesma: »Druže Slobo, šalji nam salate – mesa ima, klat ćemo Hrvate!«

Zapamtimo ono bitno, bilo je to u Jugoslaviji, kada je Slobodan Milošević uveliko žario i palio tom zemljom, a za Franju Tuđmana 99% Hrvata tada još nije ni čulo.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi balvani u Hrvatskoj donijeli su prve pojave naoružanih četničkih bandi:

Slikovni rezultat za miting knin 1989

Photo: wikimedia.commons.org

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Proslava Kosovske bitke, koja se euforično slavila diljem Jugoslavije, u stvarnosti je bilo klasično četnikovanje, prijetnje ratom Hrvatima i Albancima, te otvoreno prizivanje Velike Srbije. U SR Hrvatskoj, tada dijelu Jugoslavije, je središnje mjesto tog četničkog mitinga bilo u Kninu, mjestu otkuda je kasnije krenula pobuna i teroristički napadi koji su prerasli u otvoreni rat.

Laž je da su uvjeti za rat stvoreni prvim višestranačkim izborima, tada su samo stvoreni uvjeti za obranu Hrvatske od prijetnji ratom koje su počele davno ranije, prvo u Beogradu, pa sve do Knina i Hrvatske.

Tadašnje Predsjedništvo CK SK Hrvatske 10. srpnja 1989. osudilo je iskazivanje srpskog nacionalizma i mitingašku atmosferu pri proslavi kosovske bitke u Kninskoj krajini, te upozorilo da takvo iskazivanje nacionalizma neće više tolerirati.

Knin je bio najveći grad u sjevernoj Dalmaciji, ujedno i mjesto s najviše srpskog stanovništva u tom dijelu Hrvatske. Prema popisu iz 1981. u Kninu je bilo 34 486 Srba i 4150 Hrvata.18 U Drugom svjetskom ratu Knin je bio najjače uporište četnika na teritoriju Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po podatcima, ukupno je na proslavi bilo oko 50 000 osoba sa 100 autobusa i oko 8000 osobnih automobila. Vjerski dio proslave pod okriljem Srpske Pravoslavne Crkve trajao je od 9 do 13,30 sati. Pred početak liturgije s ovacijama dočekano 800 građana iz Kosova Polja. Opća atmosfera bila je nacionalistička uz obilje zastava SPC-a, Srbije i fotografija predsjednika Slobodana Miloševića, srbijanskog vožda i krvnika.

Na proslavu je pristigao veliki broj Srba iz Bosne i Hercegovine, te Srbije, poznatiji kao „putujući mitingaši“ i ratni huškači.

Uzvikivali su parole podrške Velikoj Srbiji i prijetili Hrvatima:

‘Tko to kaže, tko to laže’,

‘Slobodane, samo zovi …’,

‘Glavu damo, Kosovo ne damo’,

‘Dalmacija, Lika i Krajina, to je uvek bila pokrajina’,

‘Kad nas Jovo blagoslovi, letjet ćemo ko orlovi’,

‘Polomit ćemo sve, pa nećete ni vi pričati’,

‘Ovo je izdaja’,

‘Dalmacijo, da ti nije Knina ne bi znala da imaš Srbina’,

‘Hoćemo ćirilicu’,

 ‘Ovo je Srbija’,

‘Srbija nije mala, tri puta je ratovala’

‘Dolje podrepaši’,

‘Od Peći do Knina sve je Srbin do Srbina’

i dr.

Na mitingu su viđeni i ljudi koji su bili obučeni u odore slične četnicima, s dugim bradama i šajkačama, a folklor je pratila i pjesma koja je najavljivala rat:

Tko to kaže, tko to laže, 

Srbija je mala,

nije mala, nijela mala.

tri put ratovala!

 

Miting u Kninu 1989. – četničke šajkače, tri prsta u zraku i prizivanje Velike Srbije:

04 mobilizacija velikosrba

Photo: hkv.hr

Zbog narušavanja javnog reda i mira podnesene su prekršajne prijave protiv 29 osoba s kninskog područja, a protiv jednog i zbog vrijeđanja lika i dijela Josipa Broza Tita. Zbog ometanja održavanja javnog skupa Okružni sud u Šibeniku je vođu Srba iz Knina Jovu Opačića osudio na 90 dana zatvora. Oslobođen je optužbi za krivična djela izazivanja nacionalne mržnje i razdora kao i povrede ugleda SFRJ.

Suđenje je izazvalo niz reakcija i napada na Hrvatsku, a Opačića pretvorilo u srpskog „mučenika“ i primjer teškog položaja Srba u Hrvatskoj. Za srpske nacionaliste to je bio „atak na nacionalna prava Srba u Hrvatskoj“ i „suđenje čitavom narodu“.

Velikosrpski kotač prijetnji debelo se kotrljao Jugoslavijom godinama prije rata, što je dokaz da je ratno huškanje i velikosrpska ideologija nema nikakve veze s višestranačkim izborima i pobjedom HDZ-a na čelu s dr. Franjom Tuđmanom.

Valja istaknuti da je ovo bila samo kulminacija brojnih okupljanja Srba, koje su se događala i prije ovog mitinga kao nastavak „mitinga“ na Kosovu i Srbiji u kojima se prijetilo ratom onima koji stanu na put idejama opstanka unitarističke Jugoslavije („jedna čovek – jedan glas“).

Ili još jasnije u slučaju pokušaja ostvarivanja konfederacije Jugoslavije ili raspada iste – svakome tko stane na put ostvarenju Velike Srbije.

Velika je laž da su ratove izazvali višestranački izbori u Hrvatskoj 1990. godine i famozna mantra o ‘ugroženosti Srba’.

Rat su prizivali i zazivali Srbi davno prije – u Jugoslaviji.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.