11. travnja sveti Stanislav – zaštitnik Poljske koja je predvodnica pokreta za obnovu Europe

Foto:

Poljska je danas predvodnica pokreta za očuvanje kršćanskog morala i antropološke slike čovjeka. Tamo je katoličanstvo strogo odvojeno od države, ali katolički vjernici su sastavni dio političkog i društvenog života i nitko to ne dovodi u pitanje, kao u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Poljska želi biti sigurna da kršćanske tradicije ne podliježu “ideološkoj cenzuri” u EU. Kršćani u Europi ne bi se trebali osjećati neugodno ili posramljeno zbog svoje vjere i tradicije”, rekla je prije par mjeseci bivša premijerka Poljske Szydlo.

Ovo veliko djelo obnove koje se događa u Poljskoj, proizlazi i iz zagovora zaštitnika Poljske – svetog Stanislava.

Tijelo mu je tijekom devet stoljeća sačuvano neraspadnuto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

U samoj Polj­skoj danas ima 160 crkava sagrađenih u njegovu čast, a izvan Poljske po katoličkom svijetu, uglavnom gdje postoji poljska dijaspora,  čak dva­put više: u samim Sjedinjenim američkim državama, na primjer, 62 ckve posvećene svetom Stanislavu.

Postao je simbolom poljskog domoljublja, a njegovo tijelo počiva od 1088. u krakovskoj katedrali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poruku svetog Stanislava, zašttinika Poljske, na čijoj je katedri kao nasljednik sjedio danas sveti Papa Ivan Pavao II., možemo formulirati ovako: Za slobodu Crkve, a preko nje i za slobodu naroda, i život dati!

Kao revan duhovni pastir Stanislav je nastavljao misionarski rad kod onih Poljaka koji još nisu primili krštenje. Posebno se zalagao za duhovnu obnovu svećenstva. S vremenom je sve više dolazio u sukob s kraljem, poglavito poslije Kijevske vojne (1075.-1077.). Vrhunac je sukoba bio kad je Stanislav izopćio kralja, a kralj naredio neka se Sta­nislav ubije. Umorstvo je izvršeno 1079. godine dok je Stanislav celebrirao Svetu misu. Motiv umorstva bila je kraljeva osveta. Kralj nije trpio opomeni svetoga biskupa koji je kao duhovni pastir morao prosvje­dovati protiv njegova sablažnjiva života i nepravdi koje je činio na račun podanika. Boleslav II. htio je najmljenim atentatom kazniti, recimo to jezikom današnjice, „grubo miješanje Crkve u unutarnje po­slove države”.

Postao je simbolom poljskog domoljublja, a njegovo tijelo počiva od 1088. u krakovskoj katedrali. Svetim ga je proglasio 1253. papa Inocent IV. Zaštitnik je Poljske, krakovske nadbiskupije i grada Krakova, grada Gniezna, mnogih poljskih nadbiskupija i biskupija, vojnika u borbi, ćudoređa te mnogih naselja, župa i crkava diljem Poljske i svijeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poljska – predvodnica država i građana koji žele obnovu Europe

U katoličkoj Poljskoj, u kojoj se 95 posto građana deklarira kao katolici, a gotovo ih 70 posto redovito ide na nedjeljne mise, snažna pozicija Katoličke crkve notorna je i činjenica koju u pitanje dovode samo marginalne lijeve političke snage. Poljaci smatraju da je upravo Crkva odigrala ključnu ulogu očuvanja nacionalne svijesti kroz pola stoljeća komunističke okupacije i rušenja tog režima krajem 80-ih.

Danas je Poljska predvodnica država Višegradske skupine i inicijative Tri mora, a dodatno je dobila na važnosti zbog podrške SAD-a i predsjednika Trumpa.

Podsjetimo: u ove važne inicijative bila je vrlo aktivno uključena i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, dok nažalost hrvatska vlada nije prepoznala važnost i značaj ovih inicijativa na adekvatan i aktivan način.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Naša je ideja stvoriti sustav koji bi ekonomski i infrastrukturalno povezao taj dio Europe, a poslije stvorio i jedan novi politički entitet koji bi predstavljao ravnotežu u cjelokupnom europskom sistemu”, rekao je šef PiS.a, vrlo utjecajni Jarosław Kaczyński.

Drugim riječima čelnik vladajuće poljske stranke, kojeg mnogi smatraju prvom osobom Poljske, u svojim je vanjskopolitičkim ciljevima najavio čak moguće stvaranje nove političko-ekonomske unije koja bi se protezala između Jadrana, Baltika i Crnog mora. Ono što je nama zanimljivo jest da bi, prema tim najavama, dio novog političkog saveza bila i Hrvatska kao idejna kreatorica inicijative Tri mora.

Kada se zna kako članice Višegradske skupine poznate kao V4 (Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka), često naglašavaju nužnost proširenja skupine s Hrvatskom, Austrijom i Slovenijom, te kada se zna da su u inicijativi Tri mora Hrvatska, Slovenija, Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Estonija, Letonija, Litva, Rumunjska i Bugarska, radi o području u kojem živi 112 milijuna stanovnika (25% EU) od čega 40 milijuna Poljaka i čiji je udio u BDP-u Unije 12,5 posto odnosno 1589 milijardi eura, onda je jasno kako je projekt o kojem Kaczyński govori ozbiljan korak k stvaranju snažne srednjoeuropske, pa i šire grupacije unutar Europske unije.

“Poljska želi biti sigurna da kršćanske tradicije ne podliježu “ideološkoj cenzuri” u Europskoj uniji. Kršćani u Europi ne bi se trebali osjećati neugodno ili posramljeno zbog svoje vjere i tradicije”, izjavila je u studenom prošle godine bivša premijerka Szydlo. Baš kao i Mađarska, Poljska je odbila primiti nelegalne imigrante iz područja Bliskog istoka i sjeverne Afrike koji stižu u Europu od 2015. godine, po sistemu kvota navodeći da su imigranti prijetnja njihovoj nacionalnoj sigurnosti i stabilnosti.

“Obitelj, gospodarski razvoj i sigurnost naša su glavna tri cilja”, osnovna je poruka koju dana Poljska šalje u svijet.

A Poljska, uz čiji bok stoji obnovljena Orbanova Mađarska, danas posebno slavi svog zaštitnika – svetog Stanislava.

 

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.