Na današnji dan 12. ožujka 1537. nakon više od 15 godina opsade i borbi osmanlijska vojska uspjela je osvojiti hrvatsku utvrdu Klis iznad Splita. Srednjovjekovni Klis bio je sjedište hrvatske obrane protiv turskih osvajača.
Osvajanjem Klisa Turci su uspjeli zauzeti i Solin te prodrijeti preko Kaštela do Splita koji nisu nikada uspjeli osvojiti.
Sam Klis postao je centar Kliškog sandžaka, iako su kliški begovi stolovali obično u Livnu. Prvi beg sandžaka je bio Hrvat poturica Murat beg Tardić.
Hrvatski junak Petar Kružić
Protuosmanlijske borbe vođene tijekom 16. stoljeća na krvlju natopljenoj tromeđi velikih carstava, habsburškoga, mletačkoga i osmanskog, iznjedrile su nekolicinu znamenitih hrvatskih ratnika i ratovođa, čija se slava pronijela diljem kršćanske Europe i čiji su pothvati izazivali divljenje na mnogim onovremenim dvorovima. Među njima je i Petar Kružić, glasoviti kapetan kliški.
Na novoj zapovjednoj dužnosti sudjelovao je s banom Petrom Berislavićem u bitki na Plješivici, u kojoj je ban izgubio glavu. Doslovce, jer su mu je odrubili martolozi, pripadnici vojnog reda sastavljenog uglavnom od podjarmljenih kršćana i Vlaha stočara iz Bosne, koje su Osmanlije držali u pograničnim gradovima i koristili se njima za najprljavije vojne zadatke. Kružić je u potjeri sustignuo martologe i preoteo im krvav plijen.
Tako je postao jedan od najistaknutijih hrvatskih vojskovođa na granici s Osmanlijama. Potukao je 1524. osmansku mornaricu usidrenu u Skradinu koja se spremala zatvoriti kliško područje s morske strane, a sudjelovao je 1525. i u pohodu Krste Frankopana uperenom protiv osmanskih opsjedatelja Jajca.
U nekoliko je navrata osujetio opsadu Klisa (1524., 1527., 1530., 1531.)
Pad Klisa i smrt Petra Kružića
Prilike na bojnome polju u Hrvatskoj južno od Velebita bile su sve teže, djelomično i zbog nedostatne pomoći koja je pristizala od kralja Ferdinanda. Njegovu je blagajniku Kružić još 1528. uputio potresno upozorenje:
“Umiremo od gladi i svake nevolje. Neka vaša milost zna, sve što sam imao dao sam u zalog, blago, vjeru i dušu, a sada više nemam što dati. Dok je toga bilo, živio sam, branio i držao gradove kraljeve svjetlosti. Sada više dalje ne mogu jer mi je svega nestalo od čega ljudi žive.”
Kružić je i dalje postizao određene uspjehe u obrani Klisa (1534., 1535.), ali sve se teže bilo oduprijeti osmanlijskoj navali. U kolovozu 1536. Osmanlije su iznova opkolili grad. Kružić je od Ferdinanda dobio čete, a vojna je pomoć pristigla i od pape Pavla III., ali uzaludno.
Bitka podno Klisa, na ušću Jadra, 12. ožujka 1537. završila je potpunim porazom hrvatske kršćanske vojske. Poginuo je i Petar Kružić, a Osmanlije su mu odrubili glavu. Klis se poslije toga predao, a njegovim padom bilo je izgubljeno i posljednje uporište u Hrvatskoj južno od Velebita. Doskora je čitava južna Hrvatska dospjela pod osmansku vlast.
Oslobođenje Klisa
Prvo oslobađanje Klisa godinu dana kasnije nije bilo uspješno, ali 1596. Klis je bio nakratko vraćen u hrvatske ruke. Sandžak beg Mustafa ga je sa 10.000 Turaka ponovno osvojio nakon dva mjeseca, no to privremeno oslobođenje dalo je veliku nadu Hrvatima da će se osloboditi od turske okupacije.
Godine 1648. Klis je oslobođen osmanlijske vlasti za vrijeme Kandijskog rata. I danas ponosno stoji iznad Splita i vijori hrvatsku trobojnicu koja svjedoči o teškoj povijesti ovog starodrevnog hrvatskog kraja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
