13. kolovoza 1941. Apel srpskom narodu – čak 545 najuglednijih Srba javno pozvalo na podršku nacistima u Srbiji!

Foto: Getty images

U beogradskim novinama Novo vrijeme (Novo vreme orig.) 13. kolovoza 1941. godine objavljen je Apel srpskom narodu kojim je srpski narod pozvan na lojalnost nacističkoj upravi, a svaki otpor je označen antidomoljubnim i kriminalnim pokretom.

Taj je dokument potpisalo najuglednijih 545 srpskih intelektualaca i gotovo cijela srbijanska društvena krema: pravoslavni biskupi, bivši ministri, generali, akademici, sveučilišni profesori, ugledni gospodarstvenici i drugi.

 

Zanimljivo je da su mnogi potpisnici Apela kasnije bili vrlo podobni partizanima i novoj vlasti u Jugoslaviji 1945. godine, za razliku od ubijanja svakoga tko je imao bilo kakvu vezu sa NDH ili njemačkom vojskom. Čak 28 potpisnika postali su u komunističkoj Jugoslaviji članovi Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU)  a njih još dvanaestorica ušli su u poslijeratnu jugoslavensku komunističku i partizansku vladu.

Ono što je sasvim jasno da je srbijanska društvena elita pristala na nacistički režim i neotpor nacizmu, prvenstveno da sačuva Srbiju od bilo kakvih sukoba ili rata protiv nacista, te prebaci ratno djelovanje u NDH.

Srbija je, naime, uvijek lukavo djelovala u ratovima stvarajući razne kompromise, laži, prijetvornost i himbenost, podržavajući i okupaciju vlastite zemlje u I. i II. svjetskom ratu, nastojeći ratne gubitke i sukobe prenijeti na obližnje naroda i države. Tako je Srbija najvećim dijelom ostala nedirnuta u II. svjetskom ratu i Domovinskom ratu, a i većem dijelu I. svjetskog rata.

Ta prljava bizantinska igra Srbije, koju Hrvati vrlo slabo razumiju, gotovo da je nakon smrti predsjednika Tuđmana, uz pomoć hrvatskih izdajnika, dovela do inverzije događanja u Domovinskom ratu.

Srećom, vitalni dio hrvatskog naroda to nije dopustio i ne dopušta.

Na temelju tog javnog Apela na ugušivanje bilo kakvog otpora nacistima osnovana je 29. kolovoza 1941. nova Vlada narodnog spasa pod vodstvom generala Milana Nedića, nekadašnjeg jugoslavenskog ministra vojske i mornarice. Dva dana ranije u Beogradu je održan i javni skup na kojem je stanovništvo Beograda još jednom bilo pozvano na suradnju s Nijemcima.

Biti ćete šokirani kada vidite da je gotovo cijela društvena, znanstvena i crkvena elita podržala Apel srpskom narodu i lojalnost nacistima. Tu je recimo i Viktor Novak, Hrvat. četnikofil  i izdajnik svog naroda koji je nakon rata postao podobni komunist i napisao pamflet na gotovo 1000 stranica protiv nadbiskupa Stepinca i Katoličke crkve – Magnum Crimen, pa zatim poznati episkop Valerijan koji je nakon ovoga u rujnu 1941. napisao Valerijanov memorandum gdje u svijet šalje notornu laž o 300.000 ubijenih Srba u NDH-a u prva četiri mjeseca, pa Aleksandar Cincar-Marković koji je bio ministar u vladi Jugolslavije do rata.

Treba podsjetiti, da su prva tri potpisnika (od ukupno njih 545) Apela srpskom narodu – „kojim se srpski narod od strane svojih intelektualaca i uglednika poziva na pokornost okupacijskim vlastima i suradnju s njima“ – bili visoki dužnosnici Srpske pravoslavne crkve:

1. Episkop niški, dr. Jovan;

2. Episkop zvorničko-tuzlanski, Nektarije; i

3. Episkop budimljanski, Valerijan, vikar Njegove svetosti Patrijarha. To je uzrokovalo da su se i mnogi drugi, poput Episkopa braničevskog, Venjamina; Episkopa šabačkog, Simeona; Episkopa moravičkog, Arsenija; Episkopa zletovsko-strumičkog, Vikentija; Mitropolita crnogorskog, Joanikija itd., po logici stvari opredjeljivali na onu stranu na kojoj je bio njihov službeni vrh SPC-a.

Što je posebno zanimljivo, neovisno o svome ponašanju u ratu, mnogi od ovih suradnika nacista, napredovali su u crkvenoj hijerarhiji u poratnoj, odnosno u komunističkoj Jugoslaviji.

 

Neki od potpisnika „Apela srpskom narodu“ su:

episkop niški dr Jovan
episkop zvorničko-tuzlanski Nektarije (tada teritorij druge države, NDH)
episkop budimljanski Valerijan, vikar patrijarha Gavrila Dožića
dr Kosta Kumanudi, bivši predsjednik Narodne skupštine
dr Miroslav Spalajković, poslanik u mirovini
Aleksandar Cincar-Marković, bivši ministar vanjskih poslova
Josif Kostić, senator i armirski đeneral u penziji
Petar V. Kosić, armijski general
dr Velizar Janković, ministar u mirovini
Dragutin Pećić, bivši ministar
Aleksandar Mijović, bivši ministar
Milan Aćimović, bivši ministar
dr Svetislav Popović, bivši ministar
Dušan Letica, bivši ministar
Dimitrije Ljotić, bivši ministar
Rista Jojić, bivši ministar
dr Lazar Marković, bivši ministar
Živojin Rafajlović, bivši ministar
Đura Janković, bivši ministar
Spasoje Piletić, bivši ministar
Panta Jovanović, bivši ministar
Vojislav Đorđević, bivši ministar
Vasa Jovanović, bivši ministar
Dušan Pantić, bivši ministar
dr Aleksandar Belić,predsjednik Srpske kraljevske akademije znanosti
inž Petar Micić, rektor Sveučilišta u Beogradu
Rusomir Janković, predsjednik suda
dr Milan Radosavljević, guverner Narodne banke
Toma Rosandić, kipar i rektor Umjetničke likovne akademije
dr Aleksandar Jovanović, rektor Ekonomsko-komercijalne škole
Petar Konjović, rektor Glazbene akademije
dr Milosav Stojadinović, potpredsjednik Beogradske općine
dr Jovan Mijušković, potpredsjednik Liječničke komore
Vlada Ilić, predsjednik Industrijske komore
Veljko Petrović, književnik i član Srpske kraljevske akademije znanosti
dr Viktor Novak, profesor Sveučilišta u Beogradu
dr Milan Budimir, profesor Sveučilišta u Beogradu
Stevan Stanković, član Akademije likovne umetnosti
Momir Veljković, upravitelj Narodnog kazališza
dr Miloš Trivunac, dekan i profesor Sveučilišta u Beogradu
dr Radivoj Kašanin, profesor Sveučilišta u Beogradu
dr Jovan Đorđević, profesor Sveučilišta u Beogradu
dr Jovan Erdeljanović, profesor Sveučilišta u Beogradu i član Srpske kraljevske akademije znanosti
dr Milutin Milanković, profesor Sveučilišta u Beogradu i član Srpske kraljevske akademije znanosti
dr Toma Živanović, Sveučilišta u Beogradu
dr Miodrag Ibrovac, profesor Sveučilišta u Beogradu
Vladeta Dragutinović, glumac Narodnog kazališta
Nikola Cvejić, poznati operni pjevač
dr Milan Vlajinac, profesor Sveučilišta u Beogradu
dr Vojislav Mišković, profesor Sveučilišta u Beogradu
dr Ivan Đaja, profesor Sveučilišta u Beogradu
dr Fehim Bajraktarević, profesor Sveučilišta u Beogradu
dr Jovan Lovčević, profesor Sveučilišta u Beogradu
dr Dušan Glumac, profesor Sveučilišta u Beogradu
dr Miloje Milojević, profesor Glazbene akademije

i drugi….

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr