13. prosinca 1991. Bučje – zaboravljeni logori smrti za Hrvate i ostale ne-Srbe na području Pakraca

Foto: Wikipedija

Logor je bio u funkciji od 19. kolovoza do 13. prosinca 1991., kada su preostali zarobljenici prevezeni u logor u Staroj Gradiški.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pakračkom području bilo je nekoliko stratišta Hrvata i nesrpskih civila u Domovinskom ratu: u Pakračkim vinogradima, Kusonjama, Dragoviću. Donjoj Šumetlici, u ulici Veberov sokak, Kukunjevcu, Gavrinici, u Strossmayerovoj ulici u Pakracu, u Donjem Čagliću, u Lipiku, itd.

 

Svakako je najpoznatiji zloglasni logor koji se nalazio u mjestu Bučje na cesti Pakrac-Požega duboko u okupiranom teritoriju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samo na tim mjestima ubijeno je stotinjak civila nesrpske nacionalnosti (Križan, Benković, 2009: 33). Otmice su na pakračkom području počele već 14. kolovoza 1991., pet dana prije općeg napada, što možemo protumačiti kao svojevrsno zastrašivanje stanovništva. Prvi logor bio je u napuštenom naselju Grđevica u lovačkoj kući, međutim kada je taj prostor postao premalen za silne zarobljenike, odlučilo se logor premjestiti u Bučje. Tamo su zarobljenici bili raspoređeni u zgradi šumarije (u kojoj je bilo sjedište tzv. milicije), zgradi osnovne škole te u zgradi veterinarske stanice. Zatvorenici su trpjeli iživljavanje psihičke i fizičke prirode.

Premlaćivanja su bila svakodnevna, lomilo im se prste, rezalo dijelove tijela, tjeralo da stoje na hladnoći gotovo goli te su tjerani na težak fizički rad. Također su dobivali samo dva obroka dnevno i to uglavnom ono što je ostalo čuvarima. Nužda je bila vršena uglavnom u jednu posudu koja se nalazila u sobi u kojoj su obitavali zarobljenici. Razni veterinarski preparati ubrizgavani su im u tijelo od čega su mnogi preminuli. Broj osoba koje su prošle kroz ovaj logor nepoznat je, no pretpostavlja se da je u njemu bilo tristotinjak logoraša.

Logor je bio u funkciji od 19. kolovoza do 13. prosinca 1991., kada su preostali zarobljenici prevezeni u logor u Staroj Gradiški.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srpski pobunjenici odlučili su svoje sjedište premjestiti na sigurnije područje, budući da su hrvatske snage započele s ofenzivom. Samo Bučje oslobođeno je 26. prosinca 1991., dok su zarobljenici koji su prevezeni u Staru Gradišku konačno razmijenjeni 15. siječnja 1992. na velikoj razmjeni na Gavrinici u Pakracu (Miler, 2012-2013: 109-112).

Iz rada Domovinski rat na području općine Pakrac, Ivan Zvonimir Ivančić

*Pakračko područje je nacionalno mješovito područje, što je nasljeđe Austro-Ugarske. Osim Hrvata i Srba, ovdje su se naselili pripadnici naroda iz raznih dijelova monarhije: Česi, Mađari, Nijemci i Talijani. Najveći dio Nijemaca istjeran je 1945. godine, a u Domovinskom ratu žrtve velikosrpske agresije bili su i druge nacionalne manjine, a ne samo Hrvati (primjeri velikih zločina nad Česima u Ivanovom Selu kod Daruvara, te istočnije nad Mađarima u Laslovu, Korođu, Daljskoj planini, Rusinima u Petrovcima) .

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Domovinskom ratu dolazi do sukoba u gradu, pa grad ostaje na liniji bojišta sve do operacije Bljesak, dok Hrvati, Nijemci, Talijani, Mađari i Česi zajedno brane grad od velikosrba koji su upravo Pakrac smatrali svojim “glavnim gradom” u tzv. Srpskoj Autonomnoj Oblasti Zapadna Slavonija. Okupirana područja Zapadne Slavonije etnički su očišćena od nesrpskog stanovništva.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.