S današnjim danom 1158. godine datiran je prvi sačuvani spomen grada Münchena u pisanim izvorima.
Naime, u to je vrijeme moćni vojvoda od Bavarske i Saske, imenom Henrik Lav, dao sagraditi most na rijeci Isar, kod mjesta na kojem su benediktinci imali samostan. Upravo je prema benediktinskim redovnicima nastalo ime grada Münchena.
Naime, izvorni naziv Munichen nastao je od kasnolatinskog i starovisokonjemačkog izraza za redovnike (monahe). Dapače, na latinskom jeziku ime za München i danas glasi Monacum, a na talijanskom Monaco di Baviera (da bi ga se razlikovalo od kneževine Monako).
Vojvoda Henrik Lav (njem. Heinrich der Löwe) živio je u doba cara Fridrika Barbarosse i bilo je jedan od najmoćnijih ljudi u Njemačkoj. Smatra ga se utemeljiteljem Münchena, premda je neka vrsta naselja na mjestu tog grada postojala vjerojatno i prije njegovog vremena. Zanimljivo je da je München postao glavnim gradom ujedinjene Bavarske tek u 16. stoljeću.
Tijekom stoljeća po značenju je prestigao bavarske gradove koji su nekoć bili važniji od njega (npr. Augsburg, Nürnberg i Regensburg). Zanimljivo je da München dugo vremena nije bio sjedište biskupa i da nije imao katedralu. Susjedni Freising bio je biskupsko sjedište, a tek je početkom 19. stoljeća stvorena nadbiskupija München-Freising.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
