14. srpnja 1789. Pariz – napad na Bastillu i početak Francuske revolucije

Foto: GettyImages

Unatoč herojskim pričama koje su ispripovijedane o tom događaju, koje je povijest uljepšavala ili prikrivala, stvarnost je bila znatno prozaičnija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na današnji dan 1789. u Francuskoj je državni praznik jer se obilježava godišnjica događaja koji je simbolički označio početak Francuske revolucije. Naime, toga dana napadnuta je pariška tvrđava-zatvor Bastilja.

Unatoč herojskim pričama koje su ispripovijedane o tom događaju, stvarnost je bila znatno prozaičnija.

Bastilja je pred revoluciju bila prilično mali i nevažan zatvor, u kojem je čuvano samo 7 zatvorenika. Od te sedmorice četiri su bila krivotvoritelji, dvojica su bili mentalni bolesnici, a jedan je bio aristokrat, grof de Solages, koji je zatvoren na inzistiranje njegove vlastite obitelji, navodno zbog seksualnih perverzija. Zanimljivo je da je osmi zatvorenik – slavni markiz de Sade – premješten iz Bastilje samo 10 dana prije napada na nju i stavljen u umobolnicu Charenton, prikazanu u filmu “Otrovno pero markiza de Sadea”. U toj umobolnici markiz de Sade bio je u dobrim uvjetima, zahvaljujući upravitelju ocu Coulmieru, humanom svećeniku kojeg u filmu glumi Joaquin Phoenix.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dakle, svjetina nije provalila u Bastilju kako bi oslobodila njene zarobljenike, kako je historigorafija željela uljepšati početak revolucije.

Pravi razlog bio je barut.

Naime, ranije tog dana pariška je svjetina provalila u jednu oružarnicu u Parizu i uzela gotovo 32,000 pušaka mušketa. Problem je bio u tome što u toj oružarnici nije bilo baruta za navedeno oružje. Bastilja je, naprotiv, čuvala nevjerojatnu količinu od oko 13,600 kilograma baruta. Svjetina se radi toga uputila prema Bastilji i zahtijevala da se tvrđava preda zajedno s barutom. Zapovjednik Bastilje, markiz Bernard-René de Launay nije na to pristao. Oko 13:30 na današnji dan svjetina je provalila u tvrđavu, pri čemu su u borbama pale i prve žrtve. Ukupno je poginulo do stotinu ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zapovjednika Bastilje markiza de Launaya svjetina je uhvatila, pretukla i vukla po ulicama. Kad je zavikao: “Dosta! Pustite me umrijeti!”, ubili su ga, a glavu su mu odrezali i nabili na kolac. Tako je počela Francuska revolucija, koja će trajati manje ili više intenzivno sljedećih 10 godina, sve do dolaska na vlast Napoleona Bonapartea.

Osim toga, od javnosti su dugo prikrivani zločini revolucionara koji su počinjeni nad seljacima u Francuskoj, svećenicima i časnim sestrama i brojnim katolicima. oskvrnuća katoličkih crkava u okviru histerične i mrziteljske antikršćanske kampanje koja se provodila tijekom revolucije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.