15. studenoga – Počinje mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti

Foto: fah

Razlikujemo ovisnost o drogama, drugim tvarima kao alkoholu i pušenju duhana, ili danas u sve prihvaćenijem širem smislu i ovisnost o video-igricama, klađenju, kockanju, internetu, jelu, kupovini i sl.

Svake godine od 15. studenoga do 15. prosinca obilježava se mjesec borbe protiv ovisnosti s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga. Maloljetnici danas bez poteškoća kupuju alkohol, iako se ovaj prekršaj kažnjava velikim novčanim iznosom, pa čak i zatvaranjem trgovine prekršitelja. Zakon o trgovini jasno propisuje zabranu prodaje alkohola mlađima od 18 godina.

Ovisnost je duševno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Obilježavaju ga ponašanje i drugi duševni procesi koji uvijek uključuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doživi njegov učinak na duševne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva.

Razlikujemo ovisnost o drogama, drugim tvarima kao alkoholu i pušenju duhana, ili danas u sve prihvaćenijem širem smislu i ovisnost o video-igricama, klađenju, kockanju, internetu, jelu, kupovini i sl.

Problem ovisnosti o alkoholu u Hrvatskoj je veliki javnozdravstveni problem. Pojam ovisnosti definira se kao opsesivna zaokupljenost ili prekomjerna fizička ili psihička ovisnost o drogama i drugim tvarima poput alkohola i pušenja duhana, te danas  sve češćim ovisnostima o video-igricama, klađenju, kockanju, Internetu, jelu i sl.

U mnogim kulturama konzumacija alkohola je neizostavan dio društvenih događaja te se piće smatra potpuno prihvatljivim sredstvom ugode. Puno ljudi očigledno pije umjereno bez ikakvog vidljivog štetnog učinka, no prekomjerno konzumiranje alkohola uzrokuju štetne posljedice za tu osobu ali i druge u njihovoj obitelji i užoj ili široj okolini.

Zabrinjavajuće je to što se navike pijenja oblikuju u adolescenciji  i što, po istraživanjima, hrvatski adolescenti piju češće i više od europskog prosjeka.

Uzimanjem sredstva ovisnosti dolazi u mozgu do aktivacije limbičnog sustava. Aktivacija tog sustava i podizanje razine neurotransmitora izaziva osjećaj ugode i nagrade, a osjećaj zadovoljstva motivira na ponavljanje ponašanja koje je doprinijelo ugodi.

Prema “Izvješću o stanju droga u Europi – Trendovi i razvoj (EMCDDA)“ u nekim zemljama uporaba heroina, kokaina i kanabisa se smanjuje, no ukupno gledajući uporaba droga u Europi i dalje je visoka. Posljednjih godina u Europi se zapaža sve veći broj novih droga što upućuje na činjenicu da politike kojima je cilj regulacija pitanja droga treba prilagoditi promjenjivim tržištima droga.

Osobna i obiteljska odgovornost za usvajanje zdravih ponašanja i navika ne može djelovati ako nema društvene, zakonske i političke podrške. Iako se upozoravajući na sredstva ovisnosti najčešće misli izravno na psihoaktivne droge, u kontekstu u kojem mladi žive i razvijaju se nužno je promatrati isprepletenost rizičnih ponašanja i čimbenike koji na njih utječu.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr