16. srpnja 1054. Crkveni raskol – kako je došlo do raskida jedinstva Zapadne i Istočne crkve?

Foto: fah

Prvenstvo rimskog biskupa koji tim položajem ima primat nad sveopćom Crkvom je pitanje koje ostaje najveći kamen spoticanja zajedništva dviju crkava.

Dana 16. srpnja 1054. kardinal Humbert, predstavnik Lava IX u Carigradu, i carigradski patrijarh Mihailo Cerularije donose ukaze o međusobnoj anatemi i ekskomuniciji, a što će od kasnijih povjesničara biti označeno kao formalni početak Velike šizme, odnosno konačnog raskola između Rimokatoličke i pravoslavnih crkava.

No, već prije toga više puta između Istoka i Zapada bilo je poteškoća i svađa. Dakle, uopće nije tako jednostavno govoriti o prvom tisućljeću kao tisućljeću nepodijeljenih Crkava. Zapravo, bilo je čak suradnje i poslije 1054., čak i zajedničkih euharistijskih bogoslužja. Još 1453. bilo je slavljeno zajedničko bogoslužje prije zauzimanja Hagije Sofije od Turaka. Prethodio je još zajednički, ali nakon toga praktično propali koncil o uniji Ferrara-Firenca (1439-1442.).

Godina 1054. je, dakle, simbolični broj koji samo označava praktično stanje „stvari na terenu“.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr