17. rujna 1905. rođen Vladan Desnica – zašto su komunisti prešutili suradnju pisca s fašistima i četnicima?

Foto: enciklopedija.hr

Povjesničar dr. sc. Nikica Barić sa Hrvatskog instituta za povijest smatra da je književnik Vladan Desnica u ratnom razdoblju djelatno surađivao s talijanskim fašističkim vlastima u anektiranoj Dalmaciji, a nakon kapitulacije Italije bio djelatan u četničkom pokretu. Osim toga, blizak Talijanima i četnicima bio je i stric Vladana Desnice, Boško Desnica. Prelazak Boška i Vladana Desnice na stranu Narodnooslobodilačkoga pokreta krajem 1944. bio je posljedica spleta okolnosti i taktike komunista, kojima je u tom razdoblju cilj bio privući na svoju stranu dio srpskoga stanovništva u sjevernoj Dalmaciji koji je bio vjeran monarhiji i četnicima, smatra dr. Barić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog toga je hrvatski pisac srpskog porijekla Vladan Desnica u vrijeme komunizma bio obilježen isključivo kao “antifašistički” pisac, premda je imao djelatnu suradnju s talijanskim fašistima i četnicima.

Vladan Desnica rođen je u Zadru 17. rujna 1905. godine. Bio je romanopisac, novelist i pjesnik. Porijeklom je iz ugledne obitelji koja je imala snažan utjecaj na položaj Srba u Dalmaciji. Gimnaziju je pohađao u čak tri grada i to u Zadru, Šibeniku i Splitu. Studij prava završio je u Zagrebu, a u Parizu je studirao filozofiju.

Nakon Drugog svjetskog rata odlazi u Zagreb gdje radi u pravnom odjelu Ministarstva financija komunističke NR Hrvatske. Zadnje godine svog života proveo je stvarajući književna djela, a umro je 1967. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bio je vrlo svestran, pisao je romane, pjesme, novele, scenarije, a radio je i kao prevoditelj, prevodeći s ruskog, francuskog i talijanskog. Književni se ostvario vrlo rano, počeo je pisati još u vrijeme gimnazijskih dana. 1933. godine objavio je prve književne tekstove u listovima “Glas” i “Novo doba”. Njegova najpoznatija djela su: “Olupine na suncu”, “Tu odmah pored nas”, “Fratar sa zelenom bradom”, “Zimsko ljetovanje”, “Proljeća Ivana Galeba”, “Slijepac na žalu”, “Koncert”.

O ulozi Vladana Desnice u II. svjetskom ratu ozbiljnije se pozabavio dr. Nikica Barić u djelu “Vladan Desnica, protiv ‘bezbožnog komunizma'”. Prilog je nastavak autorova istraživanja jednoga segmenta biografije poznatoga književnika. Nasuprot određenim interpretacijama koje tvrde da je Desnica tijekom Drugoga svjetskog rata bio suradnik Narodnooslobodilačkoga pokreta te da je krajem rata počeo raditi u Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske, autor smatra da je Desnica u tom razdoblju djelatno surađivao s talijanskim vlastima u anektiranoj Dalmaciji, a nakon kapitulacije Italije bio djelatan u četničkom pokretu. Osim toga, blizak Talijanima i četnicima bio je i stric Vladana Desnice, Boško Desnica. Prelazak Boška i Vladana Desnice na stranu Narodnooslobodilačkoga pokreta krajem 1944. bio je posljedica spleta okolnosti i taktike komunista, kojima je u tom razdoblju cilj bio privući na svoju stranu dio srpskoga stanovništva u sjevernoj Dalmaciji koji je bio vjeran monarhiji i četnicima.

Poseban osvrt glede uloge Vladana Desnice u II. svjetskom ratu dao je dr. sc. Zlatko Begonja za Zadarski list u tekstu pod naslovom “Rehabilitacija četništva priznanje je pokušaja amputacije dijela hrvatskih teritorija”:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također, iz rada je vidljivo kako su u planiranju srpske pobune u sjevernoj Dalmaciji koja je za posljedicu imala mnogo nedužnih civilnih hrvatskih žrtava sudjelovali i kasnije slavljeni intelektualci Boško i Vladan Desnica. Kako komentirate činjenicu da se potonjemu u čast na Sveučilištu u Zadru održava znanstveni skup?

– Odmah želim naglasiti kako doista nisam kompetentan ulaziti u područje ocjenjivanja primjerice književnoga opusa Vladana Desnice, što naprosto ovdje i ne kanim činiti. Međutim, svakako mogu i trebam s pozicije povjesničara kojemu je posebni predmet interesa problematizirano razdoblje, prezentirati činjenice koje se odnose na njegovo djelovanje kao i ulogu Boška Desnice u spomenutim okolnostima. U tom kontekstu treba nedvosmisleno ukazati na činjenicu kako su srpski intelektualci Boško i Vladan Desnica, zajedno sa svojim političkim istomišljenicima poput dr. Nike Novakovića-Longa, zatim Vase Miljuša, Steve Rađenovića i ostalih pretežno četnički orijentiranih pojedinaca, tijekom svibnja 1941., surađivali na poticanju srpskoga pučanstva naseljenog u hrvatskim krajevima za prikupljanje potpisa koje su potom objedinjene upućivali talijanskim predstavnicima vlasti u Zadar i Split, sa zahtjevom da se navedeno područje pod svaku cijenu izdvoji iz NDH i pripoji Italiji. Pritom vrijedi naznačiti kako je njihov politički svjetonazor bio zasnivan na svojedobnim idejama srpske radikalne stranke, odnosno iz nje proizišlim ograncima Jugoslavenske nacionalne stranke i Jugoslavenske radikalne stranke. Uvažavajući ove podatke svakako se razložnim čini postavljati pitanje o potrebi, razini i načinu održavanja spomenutog znanstvenog skupa. Slijedom toga držim važnim ukazati, samo za usporedbu i napomenu, na neprimjeren odnos prema pojedinim hrvatskim književnicima iz istoga razdoblja, kojima se, činjenica je, u njihovu čast ne održavaju znanstveni skupovi.

Cijeli intervju sa dr. sc. Begonjom možete pročitati ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.