19. prosinca sveti Anastazije I. – papa koji je osudio Origenovo heretičko učenje

Papa Anastazije osudio je pod utjecajem svetog Jeronima Origenovo naučavanje, a poticao je i afričke biskupe na borbu protiv raskolničkog donatizma. Preporučio je svećenicima da ustanu i da sagnu glave za vrijeme čitanja iz evanđelja. Bio je prijatelj sa svetim Augustinom, svetim Jeronimom i svetim Paolinom Nolanskim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sveti Anastazije I, rođeni Rimljanin, sin Maksima, izabran je za nasljednika svetog Petra 27. studenoga 399, kao 39. papa po redu. Pobožan mladić, nikada u životu, pa ni kao papa, nije mario za materijalna dobra. Isticao se apostolskom revnošću i gorljivošću. Naslijedio je papu Siricija, a u svojem kratkom pontifikatu borio se protiv krivovjerja i zabluda nastalih na učenju ranokršćanskog pisca i propovjednika Origena (Aleksandrija, 185-Tir, 253). Kad je primio pismo patrijarha Teofila iz Aleksandrije o njegovim sumnjama u Origenovu vjernost kršćanskom učenju, sazvao je godine 400. crkveni sabor.

Papa Anastazije osudio je pod utjecajem svetog Jeronima Origenovo naučavanje, a poticao je i afričke biskupe na borbu protiv raskolničkog donatizma. Preporučio je svećenicima da ustanu i da sagnu glave za vrijeme čitanja iz evanđelja. Bio je prijatelj sa svetim Augustinom, svetim Jeronimom i svetim Paolinom Nolanskim. Sveti Jeronim ga je opisao kao „čovjeka svetog života i bogatog u svojem posvemašnjem siromaštvu“. Dodao je i primjedbu da „Rim nije zaslužio da takvog papu ima dugo“. Preminuo je u Rimu na današnji dan, 19. prosinca 401. Pokopan je na Poncijanovom groblju. Ubrzo nakon Anastazijeve smrti Rim su 410. zauzeli i opljačkali Vizigoti i njihov vladar Alarik I.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O Origenu:

Origen (grčki Ωριγένης, Ōrigénēs, latinski Origenes), ranokršćanski pisac (Aleksandrija, oko 185 – Tir, oko 254). Jedan od najplodnijih i najuniverzalnijih crkvenih pisaca kršćanske antike. Najvažnije mu je djelo O počelima (latinski prijevod De principiis), koje je prvi pokušaj dubinskoga, svetopisamskog i racionalnog izlaganja objavljene kršćanske vjere. U apologiji Protiv Celza (Κατ Κέλσου) pobija spis protiv kršćanstva napisan oko god. 180. Od ostalih djela važnija su O molitvi (Περὶ εὐχῆς), Nagovor o mučeništvu (Εἰς μαρτύριον προτρεπτιϰός), sholije, homilije i dr. U svojim spekulacijama Origen se približava novoplatonizmu; razvija nauk o logosu, naučava preegzistenciju dušâ, teoriju o ciklusima ponovnih stvaranja i konačnom spasenju svih; neke od njegovih postavki (origenizam) bile su osuđene na Drugom carigradskom koncilu (553). 

Sve o origenizmu, herezi koja je zahvatila rano, kršćanstvo pročitajte na stranici Patrologija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.