Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, 18.travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u povijesti čovječanstva.
Na današnji dan 1916. Albert Einstein objavio je Opću teoriju relativnosti. Opća teorija relativnosti je geometrijska teorija koja postulira da prisutnost mase i energije “zakrivljuje”prostor/vrijeme, te da ta zakrivljenost utječe na put slobodnih čestica (i općenito svjetlosti). Ona je na određeni način nadopuna Posebne teorije relativnosti objavljene 1905.
Objašnjenje Teorije relativnosti za početnike
Kad je teorija relativnosti prvi put objavljena, rečeno je da je u čitavom svijetu može razumjeti samo desetak znanstvenika! Očigledno je, dakle, da u ovom članku Einsteinovu teoriju relativnosti ne možemo ni početi objašnjavati u pojedinostima i detaljima.
Ali, korisno je imati opću predodžbu o tomu čime se bavio Einstein i kakve je probleme rješavao. Svatko iz iskustva zna da je svako kretanje „relativno“. To znači da se može mjeriti samo u odnosu na nešto drugo.
Na primjer, sjedite u vlaku i gledate kroz prozor. Gledajući u predmete što brzo promiču, vi znate da ste u pokretu. Ali, preko puta vas sjedi drugi čovjek.
U odnosu na tog čovjeka koji sjedi preko puta vas, vi se uopće ne krećete!
Zbog toga kretanje može značiti nešto jedino ako se promatra u odnosu na nešto što miruje. To je prvi i temeljni dio Einsteinove teorije. To možemo formulirati i ovako: kretanje našeg tijela ravnomjernom brzinom kroz prostor ne može se utvrditi isključivo promatranjem tog tijela.
Drugi dio Einsteinove teorije tvrdi da je brzina svjetlosti jedina apsolutna i nepromjenjiva veličina u svemiru.
Mi znamo da se svjetlost kreće oko 3 milijuna metara po sekundi. Ali, zaista je fantastično moći zamisliti da se to ne može izmijeniti. Evo zbog će je to neobično: ako se neki auto kreće brzinom od 100 kilometara na sat, to znači da netko tko mjeri brzinu kretanja auta stoji mirno na mjestu i ne kreće se. Ako auto prođe pored drugog auta, koji se kreću u istom pravcu brzinom od 40 kilometara na sat, onda će proći pored toga auta brzinom od 60 kilometara na sat, ali kad bi drugi auto, umjesto da se kreću istim pravcem kretao suprotnim pravcem, auti bi se mimoišli brzinom od 140 kilometara na sat.
Ako bismo, prema Einsteinu, brzinu svjetlosne zrake mjerili na opisani način (na primjer, mi trčimo u jednom pravcu, a svjetlost se kreće u suprotnom pravcu), tu ne bi bilo nikakve razlike! Ta zraka svjetlosti i dalje bi se kretala brzinom od 300.000 kilometara u sekundi. Ovo je samo gruba, opća slika onoga čime se Einstein bavio u svojoj teoriji relativnosti. Između ostalog, on se bavio problemom mase i energije, te kako se masa i energija pretvaraju jedna u drugu.
