20. rujna 1187. Jeruzalem – Saladinova opsada ‘svetog grada kršćana i Židova’

Grad je opkolio moćni muslimanski vladar Saladin s oko 20,000 ljudi. Vođa obrane Jeruzalema bio je Balian od Ibelina (na filmskom platnu glumio ga je svojedobno i Orlando Bloom). Saladin je u jednom trenutku smjestio svoj stožer čak na poznatu Maslinsku goru u blizini grada. Osim toga, novija povijesna istraživanja pokazuju da su mitovi o križarskim ratovima i Saladinovoj „humanosti“ uvelike fikcija, ali i dio političke promidžbe učvršćenja arapskog nacionalizma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na današnji dan 20. rujna 1187. godine započela je muslimanska opsada križarskog Jeruzalema. Grad je opkolio moćni muslimanski vladar Saladin – sultan Egipta i Sirije. Njegova se vlast u to doba već prostirala otprilike od današnjeg Tunisa pa do juga Arapskog poluotoka i Indijskog oceana, a na sjeveru sve do armenskih područja.

Križari su u to vrijeme još uvijek držali Jeruzalem, koji su osvojili prije punih 88 godina u Prvom križarskom ratu. Saladin je uoči opsade Jeruzalema uspio zauzeti veći dio nekoć moćnog Jeruzalemskog Kraljevstva.

Jeruzalemski su branitelji tijekom 12 dana uspjeli odolijevati opsadi. Saladin je u jednom trenutku smjestio svoj stožer čak na poznatu Maslinsku goru u blizini grada. Muslimani su uspjeli minirati jedan dio jeruzalemskog zida i tako otvoriti prolaz u grad. Nakon krvavih borbi, križari su na kraju predali Jeruzalem Saladinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mitovi o križarskim ratovima i Saladinu – tko i zašto?

Javna percepcija križarskih ratova još uvijek se temelji na stavovima sa početka 19. stoljeća koje utjelovljuje djelo The Talisman(1825.) novelista Waltera Scotta i djela povjesničara Josepha-Francoisa Michauda. U Talismanu je stvorena slika priprostih i fanatičnih križara koji napadaju civilizirane i moderne muslimane, a čiji je najatraktivniji predstavnik sultan Saladin. S druge pak strane, Michaudova Histoire(1812. – 1822.), prikazuje križare kao imperijalističke heroje čija postignuća označuju i preporod Zapada.

Takve stavove proširio je po muslimanskom svijetu turski sultan Abdulhamid II, koji je bio pod pritiskom ‘kršćanskih zemalja’ Rusije, Austrije, Britanije i Francuske pa je objavio 1890-ih svoje uvjerenje da Zapad kreće u nove križarske ratove. Njegove argumente preuzeli su arapski nacionalisti, a s obzirom da posljednjih 30 godina imamo pan-islamistički preporod onda se proširio i takav nacionalistički koncept križarskih ratova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog toga se napadi muslimanskih ekstremista na zapadne ciljeve često tumače kao „opravdani napadi na križare“, iako današnje zapadne države i njihova politika nema nikakve veze ni sa idejama križara, a niti sa kršćanskim naukom. Za džihadiste poput Osame bin Ladena „križarstvo“ je postalo sredstvo manipulacije, to je ambicija starog kršćanskog neprijatelja koji želi uništiti vjernike.
Tako se teroristička organizacija AI-Qaida službeno zove Svjetski islamski front za džihad protiv Židova i križara. Kada su islamisti u prosincu 2004. pred američkim konzulatom u Jeddahu, u Saudijskoj Arabiji, izveli napad auto-bombom, proglasili su ga kao “napad na utvrdu križara na Arapskomu poluotoku”, kao da se dogodio u 12., a ne u 21. stoljeću. “Jamčim vam da se i danas na Bliskomu istoku pripovijedaju priče o križarskim ratovima i da mi zbog njih još uvijek plaćamo”, ustvrdio je bivši američki predsjednik Bill Clinton u studenomu 2001. na Sveučilištu Georgetown.

O Saladinu se današnji moderni povjesničari slažu da Saladin uopće nije bio idilični heroj i niti oličenje humanosti kao što ga želi prikazati napr. film „Kraljevstvo nebesko“. Tako Saladinov osobni kroničar Imad ad-Din bilježi, nasuprot prikazivanju u filmu „Kraljevstvo nebesko“, da je „Saladin s osmijehom na licu“ promatrao kako se kršćanskim vitezovima odsijecaju glave nakon poraza u bitci kod Hattina 1187.

Saladin je tek u 19. stoljeću postao heroj kojeg su slavili čak i diktatori poput Sadaam Husseina kako bi ojačali arapski muslimanski ponos i jedinstvo arapskog svijeta nad kojim su vladali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: David King/flickr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.