Životni put svetog Ilije, s jedne strane prožet molitvom i tišinom, a s druge strane gorljivošću i borbenošću u obrani prave vjere, poticaj je svima nama da njegujemo kršćansku molitvu i svakodnevno rastemo u ljubavi prema Bogu, ali i da znamo uvijek i svuda braniti pravovjernost i ne bojati se nikakvih današnjih tirana koji zagušuju vjerske slobode, svjesni kako je i s nama isti moćni Bog koji je svoju veličinu jasno pokazao svima u Ilijino vrijeme.
Sveti Ilija prorok je svetac čiji je život obilježen naizgled oprečnim, a zapravo vrlo povezanim stvarnostima: s jedne strane dubokom kontemplacijom i pustinjačkim samačkim životom predanja Bogu, a s druge strane izričitom borbenošću i aktivnom zauzetošću protiv nametanja i širenja poganske vjere, koja je, predvođena kraljem i kraljicom Ilijina vremena, progonima i ubijanjima prijetila istisnuti vjeru u pravoga Boga.
U tom je smislu Ilijino vrijeme vrlo blisko današnjem, pa nam taj starozavjetni svetac, čiji se blagdan slavi 20. srpnja, itekako može biti i sada uzor i putokaz kako se boriti za očuvanje vjere i istinskih vrijednosti, a posebno u saznanju da Bog pokazuje svoju moć kada on hoće i na način na koji hoće.
Sveti Ilija se štuje kao zaštitnik Bosne i Hercegovine, a također i kao zaštitnik Đakovačko-osječke nadbiskupije. Štuju ga, uz katolike, i drugi kršćani, a značajan je i među Židovima i muslimanima.
Posebno svetog Iliju štuju karmelićani, ponajprije iz razloga jer je taj prorok puno vremena provodio u samoći i molitvi na brdu Karmelu, nedaleko od grada Haife u Izraelu, a također i zbog čudesnog uništenja poganskih Baalovih svećenika, djela kojega je Bog učinio po zazivu proroka Ilije. Na istom je mjestu u 12. st. nastala karmelićanska redovnička zajednica, koja se nadahnjuje upravo takvim svetim i samozatajnim životom kakvoga je provodio sveti Ilija na toj gori.
