21. lipnja 1242. Grobnik – hrvatski ratnici zaustavili i porazili strašnu mongolsku vojsku!

Foto: Snimka zaslona

Bitka na Grobničkom polju se vodila na polju pored Grobnika u zaleđu Rijeke godine 1242. i u kojoj su hrvatske snage porazile tatarsku (mongolsku) vojsku pod vodstvom Frankopana. Namjera Mongola bila je prodrijeti dalje u Europu s ciljem osvojiti je. Osim kod Grobnika, Hrvati su vodili velike bitke sa Mongolima kod Trogira, Klisa, na Rabu, kod Šibenika, u Primorju i drugdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je dio junačke ratničke povijesti Hrvata – ratnika svjetla. U dodatku na kraju teksta može se pročitati zanimljiva povijesna hipoteza o Hrvatima kao elitnom ratničkom sloju pri dolasku na ove prostore, a cijeli tekst je ovdje:  Hrvati nisu bili narod, nego stalež elitnih ratnika, a Salonu su poharali Slaveni, a ne Avari!’: znanstveni rad arheologinje Pie Šmalcelj Novaković baca novo svjetlo na povijest Dalmacije i Hrvatske, ali i na zloglasne osvajače Europe

Dio epa “Grobničko polje” Dimitrija Demetera :

” Amo, kom je život Hrvatica dala!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Našeg roda to je sveta Meka,

Čiste krvi djeda naših rijeka

Tu je okaljanu svijeta čast oprala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svojim kraljem tu sve Hrvat spase kralje,

Batukanu kameni su ovi

Strašni bili stupi Herkulovi,

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gdje upisa udes: Do tuda, ne dalje!

Tu nek Hrvat uči koja mu je cijena,

Tu nek crpi hrabrost, ponos, volju,

Ne ne ište vijek utjehu bolju,

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neg’ koju mu daje ova uspomena!

 

Prvo na što pomislimo kada netko spomene mjesto Grobnik jesu: motori, automobilske utrke, brzina, adrenalin pa čak i šetnja kućnih ljubimaca ili let zrakoplovom. No, nijedna od tih zasigurno nije vezana uz Mongole. Zvuči skroz nespojivo većini ljudi osim dakako povjesničarima koji su proučavali povijest Grobnika ili pak domaćim Grobničanima. Kakve veze s Grobnikom imaju Mongoli, odnosno Tatari? Temu možda nećete načinjati na jutarnjim kavama, ali poneki znatiželjnik zasigurno će pokušati doznati nešto više o tome. Tema je najčešće svrstana među legende jer za nju nema konkretnih dokaza. Mjesto događaja je Grobničko polje koje se nalazi u zaleđu Rijeke, a glavni sudionici su već spomenuti Hrvati i Mongoli (Tatari), piše fiuman.hr

Mongoli ili Tatari (lako zamjenjiva riječ s tartar umakom pri brzom izgovoru) su predstavnici nomadskoga naroda koji su početkom 12.stoljeća u svojim pohodima uništili mnoge gradove i kraljevstva diljem azijskoga svijeta te stekli zavidnu moć u samo nekoliko godina. Carstvo koje je stvarao prvo njihov vođa Džingis-kan, a kasnije njegovi nasljednici prostiralo se na nekoliko kontinenata te su uskoro zakucali i na europska vrata. Povijest svjedoči da su mongolski napadi zatim bili usmjereni prema Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu pod vodstvom kralja Bele IV.

Mongoli su 1241. g. na rijeci Šaju pobijedili ugarsku vojsku hercega Kolomana kojoj su se pod vodstvom splitskog nadbiskupa Guncela pridružili i neki hrvatski odredi. Prema povijesnim činjenicama Bela IV je ostao bez vojske te je bio prisiljen na bijeg prvo sakrivši se na brdu Gradecu pokraj biskupskog Zagreba te zatim dalje uzmičući prema jugu sve do Trogira. Mongoli su ga slijedili pritom pustošeći i pljačkajući područja za sobom.

Stigavši pred Trogir, Mongolima je stigla vijest da je njihov vladar kan Ogotaj umro te su se oni povukli, no pri tome je jedna četa na povratku opustošila okolicu Dubrovnika i spalila Kotor. Ponovni razvoj i obnova tih gradova počela je ubrzo nakon nemilih događaja. Upravo zbog toga Bela IV. davao je gradovima veće povlastice. To su činjenice, no s druge strane Grobnička bitka drukčija je priča. Jedna od usmenih predaja govori o tome da se dio čete odvojio i stigao do sjeverozapadnog dijela Hrvatske, točnije Grobničkoga polja te se tu sukobio s hrvatskom feudalnom vojskom potpomognutom seljaštvom. Legenda navodi da je sa strane Mongola sudjelovalo 30 000 vojnika koje je predvodio Džingis-kanov unuk Batu-kan te da su pretrpjeli mnoge gubitke.

Na razna pitanja pokušali su odgovoriti i znanstvenici u novije doba na znanstvenom skupu povodom 750-te godišnjice ”Bitke na Grobniku”, organiziranom u Zagrebu i Grobniku u lipnju 1992. godine pod pokroviteljstvom predsjednika Republike, Skupštine općine Rijeke, HAZU te drugih suorganizatora.

 

*Dodatak: O ratničkoj prošlosti i podrijetlu Hrvata

Ugledni austrijski povjesničar Walter Pohl,koji se bavi srednjovjekovnim identitetima, primijetio je kako je legenda o dolasku Hrvata jedna od najdetaljnijih južnoslavenskih legendi koja je služila kao primjer za sve ostale Slavene. On je mišljenja kako ime Hrvat nije etnonim, nego oznaka socijalnog staleža u avarskoj državi, moguće elitnih ratnika raznovrsnog podrijetla koji su bili zaduženi za kontroliranje Slavena na periferiji države, a za svoje jačanje koriste poraz Avara u Bizantu te preuzimaju vlast na području koje su trebali samo kontrolirati.

S vremenom, kako se zajednica gradi, Hrvat postaje etnonim oko kojega se formira identitet svih Slavena koji se ovdje zatječu. Riječ je o zanimljivoj teoriji. (arheologinja Pia Šmalcelj Novaković sa zagrebačkog Instituta za arheologiju, Slobodna Dalmacija)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.