Danas slavimo blagdan svete Marije Magdalene, pokajnice i pokornice koja je imala tu čast da je prva vidjela uskrslog Gospodina na njegovom grobu.
Pročitajte niz zanimljivosti o jednoj od najslavnijih žena u povijesti Crkve:
• U Evanđeljima ne piše mnogo o Mariji Magdaleni. Bila je jedna od žena koje su slijedile Isusa i dvorile ga svojim dobrima (Luka 8:2).
• Bila je žena koju su zvali Marija i koja bješe iz Migdal Nunaya, Tariquaea na grčkom, Magdalum na latinskom, malog gradića na zapadnoj obali Galilejskog mora (Genazaretsko jezero), oko 5 kilometara sjeverno od Tiberijade.
• Isus je iz nje protjerao sedam demona (Luka 8:2; Marko 16:9). To može značiti i opsjednutost đavlom, ali isto tako može značiti tjelesnu ili duševnu bol koju je ona trpjela.
• U sinoptičkim Evanđeljima se spominje kao prva iz skupine žena koje su iz daljine promatrale razapinjanje Isusa (Marko 15:40-41) i koje su sjedile nasuprot grobnice (Mt 27:61) kada su polagali Isusa u grob (Marko 15:47). Govore nam kako su se rano u zoru prvog dana u tjednu Marija Magdalena i ostale žene vratile u grobnicu kako bi miomirisima pomazale tijelo (Marko 16:1-7). Tada im je anđeo rekao da je Isus uskrsnuo te neka idu i kažu to učenicima.
• Sveti Ivan nam daje iste informacije, ali uz male distinkcije. Marija Magdalena je uz njegovu Majku Mariju pored križa (Ivan 19:25). Rano prvog dana u tjednu (dan poslije šabata), još prije svitanja, ona dolazi do grobnice, vidi da je kamen s ulaza maknut i odlazi reći Petru, misleći da je netko ukrao Isusovo tijelo (Iv 20:1-2). Plačući se vratila do groba i tamo sretne Isusa koji joj naloži neka ide i kaže učenicima da on uzlazi svome Ocu (Ivan 20:11-18). To je njezina slava.
• Zato je u tradiciji istočnih Crkvi nazivaju “isapostolos” (jednaka apostolima), a Crkva na zapadu “apostola apostolorum” (apostol apostola). Prema predaji na Istoku, pokopana je u Efezu, a njezini ostaci kao relikvije preneseni u Carigrad u 9. stoljeću.
• Zbog svoje važne uloge u Evanđelju dobiva posebnu pažnju nekih marginalnih skupina unutar prve Crkve. To su u suštini bile gnostičke sekte čiji su zapisi u cjelini bila tajna otkrića o Isusu nakon uskrsnuća i kojima su iskoristili lik Marije za širenje svojih ideja. To su povijesno neutemeljene priče.