23. listopada 1863. – rođen Mirko Breyer, prvak hrvatske bibliografije

Foto: Fah

Na današnji dan 1863. godine u Varaždinu je u hrvatskoj židovskoj obitelji rođen Mirko Breyer, prvak hrvatske bibliografije, bibliofil, knjižar-nakladnik, antikvar i osnivač prvog hrvatskog znanstvenog antikvarijata.

Nakon srednjoškolskog i stručnog trgovačkog obrazovanja 1879. godine odlazi u Jemen odakle zagrebačkim muzejima upućuje nekoliko pošiljaka starina, etnografskih i prirodoslovnih predmeta.

Iz Jemena se vraća nakon trogodišnjeg boravka i nastavlja studij trgovine u Trstu, Beču, Leipzigu, Münchenu i Hamburgu. U Zagreb se seli 1893. godine te osniva nakladnu knjižaru „Slavenski znanstveni antikvarijat“ kasnije pretvorenu u dioničko društvo „Jugoslavenska znanstvena knjižara“.

Bio je član „Izraelitičke bogoštovne općine Zagreb“ (danas Židovska općina Zagreb), a 1922. godine je osnovao „Narodni rad – društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj“. Cilj mu je bio okupiti sve hrvatske i jugoslavenske Židove i u više navrata je pozivao hrvatske cioniste da mu se pridruže pozivajući ih 1924. godine da porade na hrvatskom patriotizmu:

„Ovo je naš svijet rođenja, života i smrti. Tuj nam je koljevka, ova nas zemlja hrani. Zar ovo može da nam nadoknadi evokacija starozavjetnih uspomena, makoliko časnih, iz pradavne prošlosti praotaca naših? Ne odista! Mi ih poštujemo i klanjamo im se zajedno s velikim dijelom ostaloga svijeta, ali oni nikada ne smiju biti povodom da ma i na čas zaboravimo osjećanje koje nas vezuje uz rođenu grudu.“

Od 1929. do 1940. godine je bio direktor „Jugoslavenskog nakladnog dioničkog društva Obnova“ koje pod njegovim vodstvom izdaje radove Vladimira Nazora, Antuna Gustava Matoša, Fjodora Mihajloviča Dostojevskog i drugih. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je suradnik Hrvatske enciklopedije, a na kraju rata je radio kao bibliograf u Hrvatskom nakladnom zavodu.

Premda je bio podrijetlom Židov, vlasti Nezavisne Države Hrvatske izuzele su ga od nošenja židovskog znaka, ali je nekoliko puta zatvaran u Sabirni logor Stara Gradiška. Preživio je rat, no usprkos toj poznatoj činjenici Mirko Breyer je zbog komunističke politike ocrnjivanja Hrvata bio lažno naveden kao žrtva Stare Gradiške. U sklopu dokazane masovne prevare održavane na mrežnom jasenovačkom popisu financiranom od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske njega se tamo i danas još uvijek navodi kao i mnoge druge poznate osobe. To je donekle paradoksalno budući da je u životu hrvatskim kulturnim ustanovama donirao razne predmete. Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti je donirao 80 autografa znamenitih hrvatskih osoba iz 18. i 19. stoljeća, predmete je također donirao Muzeju za umjetnost i obrt, a Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu je donirao originalnu diplomu kazališnog odbora ilirske čitaonice iz 1842. godine. Za života je sakupio vrijednu i bogatu knjižnicu koja je sadržavala i inkunabule.

Mirko Breyer umro je u Zagrebu 29. prosinca 1946. godine i pokopan je na zagrebačkom Mirogoju. Prema njegovoj su želji njegovi potomci donirali Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 335 knjiga i 12 godišta časopisa.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.