Zanimljivo je da su sve novčanice hrvatskog dinara imale na prednjoj strani lik Ruđera Boškovića, slavnog hrvatskog znanstvenika i isusovca iz 18. stoljeća. Novčanice od 1 do 1.000 dinara imale su na stražnjoj strani prikaz zagrebačke katedrale, a one od 2.000 do 100.000 HRD sliku skulpture “Povijest Hrvata” Ivana Meštrovića.
Zanimljivo je i da hrvatski dinar uopće nije imao kovanice.
hrvatski dinar snimka zaslona
Na današnji dan 23. prosinca 1991., kad je Republika Hrvatska bila tek u procesu međunarodnog priznanja i dok su trajale borbe u Domovinskom ratu, uvedena je nova valuta koja je zamijenila dotadašnji jugoslavenski dinar. Naziv nove novčane jedinice bio je hrvatski dinar i smatran je prijelaznim sredstvom plaćanja, sve do uvođenja hrvatske kune 1994. godine.
Zamjena dotadašnjeg jugoslavenskog dinara za hrvatski dinar obavljala se u omjeru 1:1 i trajala je od dana 23. prosinca tekuće 1991. godine, pa do kraja iste godine 31. prosinca. Tečaj hrvatskog dinara prema stranim valutama odredila je Narodna banka Hrvatske (NBH) početkom 1992. Po tom je tečaju njemačka marka (DEM), koja je u to doba bila najcjenjenija valuta u Europi, vrijedila 55 hrvatskih dinara (HRD).
Uvođenje hrvatskog dinara bilo je važno kao simbol hrvatske monetarne samostalnosti. U opticaj su na današnji dan 1991. godine ušle novčanice od 1, 5, 10, 25, 100, 500 i 1.000 hrvatskih dinara, a sljedećih godina tiskane su još i novčanice od 2.000, 5.000, 10.000, 50.000 i 100.000 hrvatskih dinara.
A na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, konstituiran je prvi višestranački hrvatski demokratski Sabor te je uvedena kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, i zamjenom za dotadašnji “privremeni” hrvatski dinar u odnosu 1:1000. Odlučeno je da će kratica za kunu biti kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu postala je HRK, a brojčana oznaka 191.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
